Nove informacije iz pojedinih dijelova iskaza koje su USKOK-u dali Martina Dalić, Ante Ramljak i Zoran Besak u okviru istrage povodom kaznene prijave Živog zida, a koju je Uskok nakon istrage odbacio, donijele su nove, nepoznate informacije koje dodatno osvjetljavaju vrijeme u kojem se donosio takozvani lex Agrokor.

Prema tim informacijama, koje je u srijedu navečer objavila televizija N1, proizlazi kako je premijer Andrej Plenković od početka bio upoznat s formiranjem radne skupine, koju je inicirao Most pod uvjetom da u čitavom procesu ne sudjeluje Zdravko Marić. Jednako tako je s cijelim procesom bio od početka upoznat i vrh HDZ-a i Mosta i HDZ je dao apsolutnu političku podršku Martini Dalić.

Nadalje, iz njihovih iskaza Uskoku se doznaje i da je Zdravko Marić bio na sedam, a ne samo na dva sastanka vezana za rješenje krize u Agrokoru, iako je Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa raspravljalo o samo dva sastanka kada je Marić bio predmetom istrage Povjerenstva. Uz to, svjedočenje Martine Dalić, Besaka i Ramljaka je pokazalo kako je Ivica Todorić predlagao sredinom ožujka 2017., nakon što su međusobni razgovori između njega i Vlade trajali već 20-ak dana, između ostalog, i da Agrokor d.d., kao krovno društvo Agrokor Grupe, ode u stečaj, a da operativne kompanije nastave poslovati, na što je Martina Dalić konstatirala da se Todorić “odvojio od stvarnosti”.

Zanimljivo je i da je sve do 14. ožujka glavna opcija za spašavanje Agrokora bila državna intervencija, a da je tog dana odvjetnik Boris Šavorić u radnu grupu donio prijevod talijanskog zakona o saniranju sistemski važnih tvrtki i da je od tada krenula izrada zakona koji se trebao aktivirati u slučaju da Ivica Todorić ne uspije dogovoriti takozvani standstill agreement s bankama, ali i dodatni sporazum s dobavljačima. Pritom treba podsjetiti kako je Ante Ramljak svojedobno kazao kako je on pozvao Šavorića u radnu grupu, dok Martina Dalić u svom iskazu Uskoku ne navodi tko je pozvao Šavorića u grupu, niti to navode Ramljak i Besak, iako je za sve druge članove radne grupe u iskazima rečeno koga je pozvao Most, koga HDZ, a tko je došao na preporuku Ramljaka ili nekog drugog.

Martina Dalić navodi tek da se Šavorić pojavio na sastanku koji je organizirao premijer Plenković u Vladi.

Nova, sada službena informacija, je i da je Boris Vujčić, guverner HNB-a, na sastanku u Vladi 22. veljače 2017. kazao kako centralna banka procjenjuje ukupni dug Agrokora na 60 milijardi kuna. Iz danih iskaza je jasno i kako su svi članovi grupe prošli brzinsku provjeru SOA-e ta da je Ante Ramljak dobio zeleno svjetlo od SOA-e, dok Branimir Bricelj nije, iako je Bricelj bio politički favorit za tu poziciju.

Zanimljivo je, između ostalog, da je Martina Dalić imala izravni dogovor s direktorom Fine da dobije obavijest o mogućim blokadama Agrokora te da je prva veća zadužnica na račun Agrokora i njegovih tvrtki došla sredinom ožujka. Uz to,svakako treba zabilježiti da je Vlada tijekom ožujka imala i dva sastanka sa Sberbankom, na kojima su bili prvi potpredsjednik banke Maksim Poletaev i njegova savjetnica Oxana Dvinskykh.

Martina Dalić, pak, u jednom trenutku u svom iskazu navodi kako je u jednoj prilici blokirala izlazak teksta u medijima o sastanku održanom u Vladi povodom spašavanja Agrokora jer je to bilo baš u danima kada je Vlada plasirala državne obveznice, pa je to napravila kako bi se spriječilo izazivanje panike povodom kraha Agrokora, što bi onda poskupilo zaduživanje države.

Zoran Besak je u istrazi kazao i kako su u radnoj grupi “vrlo brzo u roku od pola sata (? – op.a) izvršili inicijalno dubinsko snimanje” Agrokorovih financijskih izvještaja i shvatili da je Agrokor bio u velikim problemima.