U Hrvatskoj gotovo 60 posto građana koristi lijekove bez prethodnog savjetovanja sa stručnjacima, a čak 69 posto njih kupuje lijekove koji su dostupni bez liječničkog recepta, rezultati su istraživanja koje je u svibnju provela agencija Hendal, piše Slobodna Dalmacija.
– Ovi podaci potvrđuju kako naši ljudi vole biti “sami sebi liječnici”. Postavljaju si dijagnoze pretražujući simptome preko interneta ili dolaze do instant rješenja preko Facebooka jer je netko objavio kako je zahvaljujući nekom bezreceptnom lijeku ublažio simptome i otišao na posao. Mi volimo brza rješenja, današnji tempo života tjera nas da ne odlazimo na bolovanja i umjesto da si uzmemo vremena da tijelo i imunitet odrade svoje, radije posežemo za lijekovima i pijemo ih dok bol ne prestane ili ne padne temperatura – kaže Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
Ovisnost o analgeticima
Posljedice tako neodgovornog odnosa prema vlastitom zdravlju mogu biti vrlo ozbiljne, pa se dogodi da zbog, primjerice, dugotrajnih bolova u leđima i izbjegavanja odlaska liječniku pacijent stvori ovisnost na kombinirane analgetike jer je na svoju ruku uzimao kodein nekoliko tjedana. Jedan od čestih slučajeva je da građani imaju problema sa sinusima zbog učestalog korištenja nazalnih dekongestiva (kapi za nos) ili težih gastrointestinalnih tegoba jer su kombinirali isti lijek u različitim oblicima (sirup/čepić).
– Nedavno smo proveli istraživanje unutar naše ljekarničke mreže koje je potvrdilo i puno ozbiljnije slučajeve. Jedna je pacijentica imala tijelo puno modrica i krvarenje desni, a tek se u razgovoru s magistrom otkrilo da na svoju ruku uzima acetilsalicilnu kiselinu za simptome prehlade, dok joj je istovremeno liječnik propisao lijek za razrjeđivanje krvi. Posljedica njezina lošeg zdravstvenog stanja bila je interakcija ovih dvaju lijekova – ilustrira magistra Soldo za Slobodnu Dalmaciju.
Lijekovi nisu roba
Upravo zato bitno je da pacijenti zatraže stručan savjet prije uzimanja bilo kojeg bezreceptnog lijeka jer su oni sigurni jedino ako se uzimaju u skladu s uputama i uz savjet stručnjaka. Rizici prekomjerne upotrebe bezreceptnih lijekova povećavaju se sukladno dostupnosti na raznim prodajnim mjestima i internetu, bez stručnog savjeta magistra farmacije. Imamo česte situacije u kojima pacijenti krivo doziraju bezreceptne lijekove pa imaju gastrointestinalne teškoće ili čak krvarenja. Kod česte upotrebe kapi za nos događaju se ozbiljna oštećenja sluznice nosa i povišenje krvnog tlaka.
– Naš je cilj osvijestiti pacijente kako lijekovi nisu roba, zbog čega smo na hrvatski Dan ljekarnika 29. listopada odlučili organizirati stručni panel. Tim putem želimo upozoriti javnost da nekontrolirana primjena bezreceptnih lijekova može izazvati ozbiljne gastrointestinalne, kardiološke, jetrene i bubrežne komplikacije, posebice kad se kombinira više lijekova i u višim dozama. Pacijenti moraju biti svjesni posljedica ako lijekove uzimaju nekontrolirano i jedino odgovornim uzimanjem i savjetovanjem sa stručnjacima možemo očuvati javno zdravlje i, na kraju, smanjiti troškove u zdravstvenom sustavu – tvrdi magistra Soldo.
I dok neki lijekovi uzrokuju mučninu i glavobolju, drugi imaju i puno opasnije posljedice, poput pretjerana krvarenja, oštećenja jetre, srca i mozga, a dugotrajnom upotrebom mogu dovesti i do srčanog i moždanog udara te smrtnog ishoda. Među njima su statini, prozac, kortikosteroidi, varfarin… i samo stručna osoba može procijeniti kad je njihovo uzimanje nužno za pacijenta, jer će imati više koristi nego štete.
Osim toga, laici često nisu svjesni da je dodatna opasnost i kombiniranje više različitih lijekova, o čijim mogućim interakcijama znaju malo ili ništa, te uzimanje lijekova zajedno s alkoholom, drogama i sl. Velik broj ljudi sve češće poseže za lijekovima protiv bolova, koji se posuđuju od prijatelja, znanaca, kolega, kombiniraju na različite načine i dugoročno imaju vrlo ozbiljne posljedice.
