U Šibeniku babe toleriraju pankere, a pankeri toleriraju babe. Različite kulturne, političke i ideološke grupe u Šibeniku se jako dobro podnose, zaključuje predsjednica šibenske udruge mladih ŠUM, Maja Šintić, koja smatra da je to neki gradski folklor. Podsjeća na nedavno istraživanje zadarskog sveučilišta o stajalištima mladih u Dalmaciji, koje je pokazalo da je Šibenik doista najtolerantniji dalmatinski grad.
– Dobro je što nas je zaobišao prvi veliki turistički val i tako smo dobili vremena da razmislimo kako se želimo turistički razvijati. Nisu nas turisti pregazili kao Dubrovnik i Split. S druge strane, još zaostajemo primjerice u kulturnoj ponudi u zimskim mjesecima, ali ipak napredujemo. U Šibeniku i njegovoj gradskoj upravi postoje pametni ljudi koji su nadišli razinu političkog prepucavanja, iz čega su se izrodili mnogi izvrsni projekti. Ti se ljudi odgovorno ponašaju prema poslu i uključuju u svoj rad građane i civilno društvo. Kad i dođe do konflikata, oni su uglavnom konstruktivni – istaknula je sociologinja Maja Šintić. Prije desetak godina, kaže, Šibenik je imao jaku glazbenu scenu koja je u posljednje vrijeme možda malo utihnula, ali zato Gradski muzej ima sve brojniju i sve mlađu publiku.
Šibenik se zasigurno brže od bilo kojeg drugog hrvatskog grada mijenja do neprepoznatljivosti, obnavlja se kulturna baština, grade novi hoteli, ali i tvorničke hale, otvaraju se nova radna mjesta, obogaćuje kulturna i zabavna ponuda… I Šibenčani i njihovi gosti ne mogu ne primijetiti koliko je grad živnuo i iz dana u dan postaje sve ugodnije mjesto za život svojim stanovnicima i odmor turistima. Danas će mnogi reći da je na bolje krenulo prije desetak godina kad je vođenje grada preuzeo SDP-ovac Ante Županović da bi ga za četiri godine zamijenio HDZ-ovac Željko Burić koji je na zadnjim lokalnim izborima prije dvije godine opet izabran, čime se nakon duljeg vremena dogodilo da jedna vlast osvoji dva mandata za redom.
U Šibeniku se mijenjaju vlasti, no zbog toga se više ne zaustavljaju, nego nastavljaju projekti. Umjesto da si podmeću noge, politički suparnici zajedno guraju projekte koje grad zasad veoma uspješno izvlači iz gospodarskog ponora u koji je zapao nakon Domovinskog rata. Kad bismo krenuli u potragu za magičnim riječima u kojima leži tajna šibenske renesanse u drugom desetljeću 21. stoljeća, na prvo bi mjesto vjerojatno iskočila – tolerancija.
Mladi ljudi nosioci razvoja
Kad mu u ured posjedaju gosti s kojima treba razgovarati, šibenski gradonačelnik Željko Burić zatvara prozore kako bi ublažio buku od bagera koja odjekuje Poljanom, najvećim od središnjih gradskih trgova koji bi u proljeće 2020. trebao osvanuti u novom ruhu. Na prostoru ispred Vitićeve zgrade Gradske knjižnice naslonjene na stare zidine više neće biti parkiralište nego će više od 250 parkirališnih mjesta biti smješteno u tri podzemne etaže koje se upravo kopaju.
– Vraćamo građanima središnji trg koji je godinama bio zatrpan automobilima – kaže gradonačelnik Burić i objašnjava kako je Šibenik grad na brdu bez horizontalnih površina na kojima bi se mogla urediti parkirališta.
– Zato idemo pod zemlju kako bismo ublažili žeđ za parkirališnim mjestima. U staroj jezgri već je otvoreno nekoliko malih luksuznih hotela u adaptiranim starim srednjovjekovnim palačama. Oni dovode kvalitetne goste, ali nemaju parkirališta. Sada će ih moći zakupiti. Projekt je vrijedan oko 60 milijuna kuna, a na Poljanu se nastavlja prostor starog pazara koji nije nikad zaživio i mali trgić na kojem je nekada bila benzinska postaja, gdje ćemo urediti novi trg s novim sadržajima. Šibenik je jedan od pet gradova u svijetu s dvije UNESCO-ove markice – katedrala i odnedavno tvrđava Svetoga Nikole. Na svom području imamo dva nacionalna parka, Krku i Kornate. Uz pomoć europskog novca uskoro ćemo autobusima povezati dva aerodroma, splitski i zadarski, jer nemamo ambiciju graditi još jedan kad imamo dva u blizini. Otoci Žirje, Kaprije, Zlarin i Obonjan šibenske su gradske četvrti na koje dovodimo vodu.
Obonjan je postao posebna turistička destinacija. Izrađujemo projektnu dokumentaciju za Centar danilske kulture u zaleđu grada koje će turistički oživjeti. Riječ je o kulturi starih Ilira koji su ovdje živjeli prije Krista. A posebno mi je drag projekt gradnje 150 POS-ovih stanova za mlade obitelji koji se nastavlja dalje jer na listi imamo više od 450 obitelji koje ovdje žele živjeti i raditi – nabraja gradonačelnik Burić koji smatra da je za demografsku obnovu ključno da ljudi imaju stalan posao i stanove za koje će im mjesečna rata kredita biti manja od cijene podstanarstva. Ponosan je što Šibenik nije isključivo turistički grad jer se 34 posto svih prihoda ostvaruje u industriji, ima male i srednje obrtnike i sjajnu industrijsku zonu sa 40-ak tvrtki, a ponovno se oživljava i aluminijska industrija. Učenike u industrijskoj školi Grad i tvrtke, kaže, stimuliraju stipendijama i nude im početne plaće od 8000 kuna. A Šibenik je, dodaje, sve više studentski grad sa sve više različitih studija. Uskoro kreće gradnja studentskog doma.
– Mladi ljudi nosioci su razvoja kulture i civilnog društva i bez njih ne možemo postati ozbiljan urbani centar. A sve to nije zasluga niti jednog čovjeka, niti jedne stranke. Ovaj je grad doživio težak infarkt i za malo je umro. Turizam je bio presudan jer smo odlučili predstaviti naše povijesno bogatstvo koje je bilo u ruševinama i obnovili smo ga uz pomoć europskog novca, a to znači da se projekti ne guraju ovisno o snazi nekog lobija, nego moraš dokazati da na projektu možeš zaraditi, da bude samoodrživ i da se zaposle ljudi. Bez politikantstva. Politika ne odlučuje tko će voditi neki projekt ili javno poduzeće, a pogotovo ne tko će pjevati na ljetnoj pozornici na tvrđavi Svetog Mihovila. Nakon nje i tvrđave Barone, kreće obnova tvrđave Svetog Ivana, a sve ćemo ih povezati žičarama – govori Burić.
Priznaje da mu je drago kad se među Šibenčanima, ali i građanima drugih hrvatskih krajeva, sve više govori o Šibeniku kao o gradu koji je uspješno prevladao najveće probleme i od grada slučaja postao perspektivna sredina. Vjeruje da je sazrelo vrijeme političkog konsenzusa oko dobrih projekata o kojima ovisi budućnost grada. Vladajući HDZ u Gradskom vijeću ima 13 od 25 članova, a gradonačelnik tvrdi kako rijetko koja odluka prođe sa samo 13 ruku.
– Gradska uprava je tim, a na nekim važnim pozicijama su ljudi koji su došli za vrijeme SDP-ove vlasti. Kad sam postao gradonačelnik, nije mi padalo na pamet zaustaviti bilo koji projekt, nego smo ih sve dovršili. Nadam se da je HDZ na najboljem putu da postane tolerantna, suvremena stranka desnog centra s jasnim stajalištem prema ekstremnoj desnici, ali i ekstremnoj ljevici. Tako se postavljam i ovdje u Gradu. Podjela na lijevo i desno besmislena je jer vjerujem da pripadnici i lijevog i desnog centra o većini stvari imaju isto mišljenje – da cijene vlastitu naciju i državu koja mora imati snažnu socijalnu politiku i poticati moderno obrazovanje. Hrvatsku vidim kao bogatu i dobro organiziranu državu i duboko vjerujem da prema tome idemo dobrim putem.
Antifašizam je suvremena tekovina Europe koja je kao i Hrvatska sazdana na borbi protiv nacizma, no uporno zaboravljamo da su mnoge zemlje u borbu protiv fašizma krenule kao demokratska društva dok mi to nismo bili – kaže gradonačelnik u čijem gradu djeluje snažna antifašistička udruga koja je prije dvije godina otvorila i Muzej pobjede i oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu, za koji je Grad osigurao prostor. Dok je u Splitu nedavno vandal srušio bistu Rade Končara, u Šibeniku uskoro kreće obnova spomenika tom heroju NOB-a. Burić tvrdi da je to njemu sasvim normalno.
I predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca Šibensko-kninske županije Zoran Restović ističe da u Šibeniku predstavnici svih političkih stranaka prihvaćaju antifašizam kao temelj. Obnovu spomenika Rade Končara i parka u kojem je smješten financirat će, kaže, pretežno iz donacija, a pomoći će i Grad. Muzej ima sve više posjetitelja. Polovica su domaći, a polovica stranci.
– Antifašističke udruge u Hrvatskoj često se bave samo postavljanjem vijenaca, a mi smatramo da antifašizam nije samo sjećanje, nego i svjetonazor koji ima smisla i u sadašnjosti i budućnosti pa privlačimo i mlade ljude. Šibenik je u Drugom svjetskom ratu podnosio talijansku okupaciju i mnogo je ljudi strijeljano, pa se čak 30 posto stanovništva priključilo NOP-u. Ustaše ovdje nikada nisu imale svoje ljude. Takav duh se održao do danas, a uvoznom šovinizmu i ustaštvu posljednjih se desetljeća Šibenik uspio oduprijeti više nego drugi dalmatinski gradovi jer zbog loše ekonomske situacije nije bilo mnogo useljavanja – komentira Restović.
Predsjednik županijske organizacija SDP-a i jedan od dvojice zastupnika te stranke u šibenskom Gradskom vijeću Joško Šupe kaže da je SDP-ova vlast donijela strategiju razvoja grada s oko sto projekata. Strategiju su izradili stručnjaci, a ne političari, i na Vijeću je donesena konsenzusom.
– Normalno mi je da mi danas podržavamo razvojne projekte jer bez obzira na stranačku pripadnost, svi gledamo na budućnost naše djece. Iako se ne slažemo s nekim stvarima, smatram da se grad generalno dobro razvija. Sada bismo opet trebali svi skupa sjesti, osvježiti razvojnu strategiju i odrediti projekte koje ćemo realizirati bez obzira na to tko će biti na vlasti. Mi smo svi ovdje malo tvrdoglavi, ne damo na sebe. Ne dopuštamo ekstremizam. Ako imate dvije momčadi, one se natječu da budu što bolje. Tako je s HDZ-om i SDP-om. Mi želimo biti još bolji da bismo njih pobijedili – ističe Šupe, dodajući da je Šibenik uvijek tijekom povijesti bio slobodarski grad koji je i u Drugom svjetskom i u Domovinskom ratu znao prepoznati stranu, i na to biti ponosan, pa tako i na antifašizam.
Stručnost, a ne podobnost
Predsjednik gradske organizacije SDP-a Tonči Restović smatra da aktualnoj vlasti nedostaje ideja nakon što su dovršeni veliki kapitalni projekti, kao što nema ni dovoljno gospodarskih projekata.
– SDP podržava i pohvaljuje svaki put kada gradonačelnik donese neku dobru odluku, no takvih je sve manje. Društvena klima u Šibeniku drukčija je nego u ostalim dalmatinskim gradovima. I naš HDZ je bolji, odnosno liberalniji i otvoreniji od državnog ili recimo zadarskog. Naš gradonačelnik često posluša naše ideje – rekao je Restović, dodavši kako je SDP neočekivano 2013. izgubio izbore i od tog se šoka još nije oporavio, no uvjeren je da će nakon sljedećih izbora opet biti na vlasti.
Čovjek koji već osam godina vodi realizaciju projekata koji se financiraju iz fondova EU, vršitelj dužnosti pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoja grada Šibenika, Petar Mišura, u gradsku je upravu došao 2011. kao član HNS-a, koji je bio koalicijski partner SDP-u dok su te dvije stranke bile na vlasti. Prije godinu i pol dana izašao je iz HNS-a i tvrdi da se više ne želi baviti politkom. Stoga vjeruje da je na sadašnjoj funkciji zbog stručnosti, a ne zbog političke pripadnosti.
– Dolaskom HDZ-a na vlast podnio sam ostavku jer smatram da svaki gradonačelnik treba sam birati najbliže suradnike, ali su me postavili za zamjenika pročelnika i nastavio sam raditi isti posao, da bi me potom imenovali za v. d. pročelnika. U mojem odjelu nikada nije bilo ni političkih pritisaka ni političkih zapošljavanja. Kad se promijenila vlast, svi su započeti projekti nastavljeni. Šibenik se razvio dominantno uz pomoć fondova EU, a riječ je o projektima vrijednosti oko 250 milijuna kuna – ističe Mišura i dodaje da su svi ti projekti održivi i ne predstavljaju dodatni trošak za gradski proračun. Trenutačno se, kaže, realiziraju tri nova projekta u vrijednosti oko 100 milijuna kuna, koji će biti gotovi u sljedeću godinu i pol – tvrđava Svetog Ivana, Poslovni inkubator te Hrvatski centar koraljarstva Zlarin.
Ravnateljica javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik koja upravlja gradskim tvrđavama, Gorana Barišić Bačelić, povjesničarka je umjetnosti i nikad nije bila članica niti jedne stranke, a tvrdi da je od 2014., koliko je na toj funkciji, nikad nitko nije pitao za politička stajališta. S Gradom, kaže, izvrsno surađuje.
– U Šibeniku su svi prepoznali zajednički interes da se krene u razvoj projekata u cilju poboljšanja kvalitete života svih građana, a ako iskreno idemo prema tom cilju, nikakva ideološka pitanja ne bi nam trebala stajati na putu. Naša kulturna baština golemi je resurs i dobro je da je donesena politička odluka da se ulaže u kulturu. Iz godine u godinu raste broj posjetitelja tvrđava za 13 do 16 posto. Ove smo godine imali više od 200.000 posjetitelja i prihodima pokrivamo troškove održavanja. A naši su programi podjednako zanimljivi i našim građanima i turistima – kaže Gorana Barišić Bačelić i najavljuje da će ustanova nakon otvaranje tvrđave Svetog Ivana uz sadašnjih 35, zaposliti još mladih obrazovanih ljudi.
Kao inženjer geodezije Nikola Grubić radi u svojoj struci, a u slobodno vrijeme predsjednik je Društva za očuvanje šibenske baštine “Juraj Dalmatinac” koja danas okuplja oko 400 uglavnom visokoobrazovanih ljudi raznih struka. Nakon deset godina života u Zagrebu, 2010. se vratio u Šibenik. U to vrijeme osnovano je i društvo, a on je, kaže, htio dati doprinos razvoju grada.
– Napravili smo dokumentaciju za obnovu tvrđave Svetog Ivana i predali je Gradu. Obnova tvrđava veliki je projekt i one su već postale prepoznatljive. U Društvo su dobrodošli svi, bez obzira na političku orijentaciju, politikom se ne bavimo, ali s njom surađujemo za dobrobit grada. Trenutačno uz podršku Grada te ministarstava kulture i turizma izrađujemo informacijski sustav povijesne cjeline grada Šibenika koji će omogućiti da se klikom na svaku parcelu dobije osnovna konzervatorska informacija o svakom objektu.
Nešto slično nema niti jedan grad u Hrvatskoj i šire – otkriva Grubić. Nije nikad požalio što se vratio u rodni grad i vjeruje da će se sve više mladih Šibenčana nakon završetak studija u drugim gradovima vraćati u Šibenik u kojem će imati radna mjesta. Sve više, kaže, ima posla za obrazovane ljude raznih struka.
Inertna sredina
U svojoj galeriji Deni Design u staroj gradskoj jezgri poznati šibenski kreativac Danijel Hrg od 2004. godine izrađuje, izlaže i prodaje originalan nakit i razne umjetničke predmete i instalacije, a bavi se i scenografijom. Posao je razvio iz hobija, a danas vjerojatno nema države na svijetu u kojoj netko ne nosi njegov nakit i ne krije da je zadovoljan.
– Šibenčani teško prihvaćaju nove ljude koji dolaze u grad, ali i sugrađane koji se bave javnim poslom. Trebaš se dobro dokazati da te prihvate. Sviđaju mi se projekti koji se događaju u gradu, pogotovo revitalizacija tvrđava. Oduševljava me. Šibenik za razliku od nekih drugih gradova ima statičnu energiju. Kao da je ljude netko zalijepio za pod. Nisu baš pokretački nastrojeni. Imaš malo ljudi koji rade i idu naprijed i mnogo više onih koji samo sjede i komentiraju. Evo, na primjer, u studenome i prosincu u gradu još ima turista, a restorani su većinom zatvoreni, kao i suvenirnica. Sredina je inertna. Stvari se danas brzo mijenjaju, a Šibenik sporo reagira – komentira Hrg dodajući da bi i gradska kreativna scena trebala biti kreativnija.
U strogom središtu pokraj katedrale smjestio se arhitektonski studio 25,4 mm koji vode Ivana Lozić i Marko Paić, iskusni arhitekti koji su radili i na projektu obnove tvrđave Barone, a projektiraju i obiteljske građevine, javne zgrade, vrtiće, trgove… Ured su osnovali 2012. i tvrde da u Šibeniku ima sve više posla, ne samo u njihovoj, nego i u raznim drugim strukama.
Nepravedno na marginama
– Dugo je Šibenik nepravedno bio na margini između Splita i Zadra. Sve se zakotrljalo uređenjem Svetog Mihovila i plaže Banj, što je povuklo daljnje projekte rekonstrukcije gradskih palača u hotele, obnove tvrđave Barone, gradnje veleučilišta, šetnice uz kanal… Grad je sve zanimljiviji investitorima i organizatorima raznih kulturnih i zabavnih sadržaja – kaže Ivana Lozić, a Paić dodaje da razvoj grada nema veze s tim koja je stranka na vlasti, nego s entuzijazmom ljudi koji vode grad.
– Prije desetak godina tišina se mogla rezati nožem, a sada se ulaže veliki novac u obnovu gradske jezgre. Sigurno će se obnavljati još više. Arhitektonski uredi imaju puno posla, a sve više nedostaje građevinske operative. Šibenik se dobro razvija i nadamo se da neće opet doći do zastoja – ističe Paić.
U Šibeniku je karijeru počeo košarkaški Mozart Dražen Petrović, no i danas u raznim sportovima ovaj grad daje mnoge vrhunske sportaše, poput vaterpolskog izbornika Ivice Tucaka, tenisača Franka Škugora, nogometnog reprezentativca Duje Ćalete Cara, košarkaša Darija Šarića… Ime grada nosi i jedan od najuspješnijih plivačkih klubova u Hrvatskoj, čiji sportski direktor i trener Dino Tepić otkriva kako svakodnevno na treninge na zatvoreni bazen Crnica dolazi 230 mladih plivača u dobi od 5 do 18 godina. I on se uspješno bavio plivanjem i živio u Rijeci, gdje je diplomirao ekonomiju i radio, da bi se potom vratio u Šibenik.
– Trudimo se da djeca budu zadovoljna i da odrastaju uz sport, potičemo ih da budu prijateljski nastrojena i da se druže. Bazen je sagrađen 2004. godine. Nemamo ni najbolje, ali ni najgore uvjete za treniranje u Hrvatskoj. U cijeloj Istri još nema zatvorenog bazena. U mnogim gradovima djeca plivaju u hotelskim bazenima dužine 20-ak metara. Ne možemo se uspoređivati sa Zagrebom, ali smo zadovoljni jer ipak smo mali grad. Mislim da se u Šibeniku u posljednjih desetak godina mnogo više napravilo i pokrenulo nego u drugim hrvatskim gradovima. U usporedbi sa susjednim sredinama, Šibenik je možda tolerantniji, no općenito smo mi Dalmatinci prilično netolerantni – komentira Tepić.
