Čini se da Dieselgate aferi ni približno nije kraj. Naime, čak 372.000 Nijemaca vlasnika modela s TDI motorima uključilo se od kraja studenoga 2018. do 2. siječnja 2019. u podizanje zajedničke sudske tužbe protiv automobilskog giganta iz Wolfsburga zbog ilegalnog softvera u njihovim automobilima koji je očitavao lažne vrijednosti ispušnih plinova, objavila je u četvrtak za agenciju AFP glasnogovornica njemačkog ministarstva pravosuđa.

Redpixel.jpg 

Podsjetimo, nakon što su iz Volkswagena 2015. godine priznali kako su svjesno ugradili ilegalan softver koji je na testiranjima pokazivao manje vrijednosti polucije štetnih plinova od realnih i to u čak 11 milijuna vozila pokretanih TDI agregatima diljem svijeta, dosad je ta prevara Volkswagen stajala više od 28 milijardi eura u aferi popularno nazvanoj Dieselgate. Najveći dio je potrošen u Sjedinjenim Državama u operacijama plaćanja kazni, odšteta i povlačenja vozila s tržišta gdje je Volkswagen otkupio gotovo pola milijuna takvih modela uz izdašne kompenzacije od oko 10.000 dolara po vozilu.

5ac1f0d8dda4c8a85d8b4598.jpg 

S obzirom na to da je američko pravosuđe drugačije od onog u europskim zemljama, u Njemačkoj su dosad plaćene tek dvije kazne od ukupno tek 1,8 milijardi eura. Usto, iz centrale je izdan opći poziv svim vlasnicima dizelaša s ilegalnim softverom da se jave u najbliže servise kako bi im se besplatno ugradio softver koji iskazuje realne vrijednosti štetnih plinova. No čini se da njemačke vlasnike VW-a takav „finale” nije zadovoljio pa je 1. studenog 2018. njemačka udruga potrošača (VZBV) pokrenula spor pred sudom u gradu Brunswicku. Premda se oštećeni vlasnici u registar tužitelja mogu upisivati sve do početka prvog saslušanja koje se planira u drugoj polovini ove godine, VZBV ih je pozvao da se prijave do 31. prosinca 2018. kako bi izbjegli mogućnost zastare (traje tri godine).

umruestung-von-vw-fahrzeugen-im-adac-test-wirksam-2-liter-diesel-im-abgastest-weniger-nox-emissionen.jpg

U ovom prvom tako velikom slučaju potrošača protiv VW-a sud će pokušati utvrditi je li proizvođač namjerno oštetio kupce instaliranjem ilegalnog softvera u svojim vozilima i duguje li im zbog toga naknadu. Ako suci to uvaže, Volkswagenu se ne piše dobro jer će trebati obeštetiti i sve one vlasnike spornih dizelaša koji se nisu uključili u tužbu, pa će sigurno odbaciti optužbe kao neutemeljene s nadom da će „softverska ažuriranja biti najbolja opcija za sve strane”.

g8ax19lf0stz12n7umac.png

Zanimljivo, još ranije prošle godine slične su zajedničke tužbe zaživjele i u Italiji, Španjolskoj, Švicarskoj, Portugalu, Slovačkoj i Litvi, a čak je i 6200 slovenskih vlasnika VW-ovih vozila najavilo kroz slovenske udruge za prava potrošača sudjelovanje u tužbi europskih potrošačkih organizacija protiv VW-a. Kod nas u Hrvatskoj se pak, prema podacima Centra za vozila Hrvatske, nalazi oko 33 tisuće vozila VW Grupe s ugrađenim ilegalnim softverom, no o zajedničkoj tužbi nema ni spomena, jer se pozivom uvoznika na otklanjanje nepravilnosti što se provodilo putem servisne mjere u ovlaštenim servisima, očigledno pronašlo zadovoljavajuće rješenje.