Zagreb je još jednom izbjegao havariju s prikupljanjem otpadne plastike. Posljednjih nekoliko dana građani su na društvenim mrežama objavljivali fotografije pretrpanih spremnika s plastikom zbog čega su mnogi pomislili da će se ponoviti scenarij iz studenog prošle godine kada, zbog isteka ugovora otkupa plastike, Čistoća nije neko vrijeme odvozila tu vrstu otpada sa zelenih otoka.
Novi oporabitelj odabran je u petak, no ovoga puta je situacija nešto drugačija. Naime, Zagrebački holding je morao pronaći tvrtku kojoj će platiti da preuzima smeće iz žutih kontejnera. Inače je praksa bila da odabrana firma plaća Holdingu za posao preuzimanja, ali zbog novonastale situacije na tržištu od sada će Holding biti taj koji će plaćati naknadu i to poduzeću e-Kolektor koje je u petak pobijedilo na natječaju. Prema ovome, Zagreb će po prvi puta plaćati nekome da preuzima plastiku, a krivac nije ni nedostatak kamiona ili radne snage već nova politike Kine koja je prošle godine prestala uvoziti određene vrste plastičnog otpada u svoju zemlju. Kako će se ovo odraziti na građane još nije poznato, no u nekoliko drugih hrvatskih gradova se zbog ove situacije počelo razmišljati o povećanju računa građanima.
Kineska politika
Ipak, ovo nije problem koji pogađa samo Zagreb, već cijelu Europu. Kina je od 1992. godine uvozila oko 45 posto globalnog plastičnog smeća, a istraživanje koje je objavljeno u magazinu Science pokazuje da će druge države morati reciklirati dodatnih 122 milijuna tona smeća do 2030. godine kako bi nadoknadile tu količinu. Posljedice nove kineske politike polako uzimaju maha i u Hrvatskoj, a vidljive su već u Čakovcu, gradu koji godinama slovi kao primjer dobre prakse gospodarenja otpadom. Naime, gradsko komunalno poduzeće Čakom trenutno uspijeva plasirati 45 posto prikupljene plastike. To je PET plastika koja se lako obrađuje, dok ostatak čini višeslojna i “prljava” plastika, za koju treba uložiti više novca kako bi se ponovno iskoristila – nju nitko ne želi, zbog čega završava na odlagalištima otpada.
– Vodeći se piramidom gospodarenja otpadom, odlaganje nam je za takvu plastiku trenutačno isplativija opcija. Prva i najbolja mjera jest sprječavanje nastanka otpada, no na to mi ne možemo utjecati. Druga i treća su ponovna upotreba te recikliranje, ali to nije moguće. Prva dostupna opcija jest spaljivanje, što košta od 85 eura na više po toni ako želimo da se termička obrada obavlja u nekoj od spalionica. To je ogromna količina novca, tako da nam je za sada jeftinije da otpadnu plastiku odlažemo na odlagalištu. Iako, to nećemo moći vječno raditi – kaže Snježana Tkalčec Avirović, direktorica Čakoma
Porast cijena računa
Prema državnoj strategiji gospodarenja otpadom do 2022. godine moraju biti zatvorena sva odlagališta u Hrvatskoj i sav miješani komunalni otpad trebao bi ići na obradu u centre za gospodarenje otpadom. Čakovec, ali i drugi gradovi, će u tom slučaju morati plaćati da im netko zbrine otpadnu plastiku, što će vrlo vjerojatno rezultirati i porastom računa građana.
Nemaju svi gradovi taj problem. Grad Krk je prošlu godinu završio sa 55 posto odvojeno prikupljenog otpada te su već sada ispunili europsku normu. Ujedno, i dalje plasiraju svoju otpadnu plastiku i u zadnjih deset godina nisu podizali cijene odvoza otpada građanima. Dejan Kosić, tehnički direktor poduzeća Ponikve Krk, ističe kako postoje rješenja, ali samo za posebne vrste plastike koje se i dalje mogu prodati, kao što je, recimo, PET ambalaža ili plastika od polietilena te polipropilena.
Prodaja nije jedino rješenje za zbrinjavanje otpadne plastike. U centru za gospodarenje otpadom Marišćina plastike se rješavaju na dva načina. Prvi je prodaja oporabitelju, a drugi način je da otpadnu plastiku uz druge vrste komunalnog otpada kroz mehaničku obradu pretvore u SRF gorivo, koje na našem području uveliko koriste cementare. Ipak, taj se način zbrinjavanja plaća.
Novo rješenje
– Imamo ugovor s cementarom u Koromačnom i oni nam naplaćuju 30 eura po toni uz troškove prijevoza. Problem je što će ta cijena u budućnosti rasti ako se ne pronađu neki drugi načini zbrinjavanja otpadne plastike, kao što su energane – objašnjava Josip Dedić, direktor Ekoplusa, tvrtke koja vodi centar za gospodarenje otpadom Marišćina.
Svi komunalni akteri su složni da je potrebno donijeti neko novo rješenje za problem s plastikom. Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri HGK, kaže kako pripremaju pilot-projekt neke vrste oglasnika na kojemu će tvrtke i komunalna poduzeća moći plasirati sirovine iz otpada. Ipak, oglasnik i dalje ne garantira gradovima da će netko njihovu plastiku stvarno i uzeti, zbog čega najveća odgovornost zapravo leži na nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Iz Ministarstva su nam poručili kako su upoznati s trenutnom situacijom te kao rješenje navode poticanje politike kružnog gospodarstva i poboljšanje kvalitete otpadne plastike.
– Glede mjera koje bi, kako na nacionalnoj tako i na razini EU, trebalo razmotriti i poduzeti, ističemo npr. mjeru ukidanja ili smanjenja PDV-a za plastične proizvode izrađene u sustavu kružnog gospodarstva, mjeru oporezivanja plastičnih proizvoda koji imaju velik okolišni otisak i teško se mogu reciklirati, mjeru stimulacije nabave proizvoda koji se mogu reciklirati i slično – kažu iz Ministarstva zaštite okoliša.
