Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei u utorak je odbacio bilo kakvu mogućnost pregovora sa SAD-om, nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa optužila Iran za napad dronovima na saudijsku naftnu rafineriju u Abkaiku, najveću na svijetu, u kojoj se dnevno prerađuje oko 5% ukupne svjetske proizvodnje, više od polovice proizvodnje Saudijske Arabije.
“Iranski dužnosnici bilo koje razine neće nikada razgovarati s američkim dužnosnicima”, kazao je Khamenei za iransku nacionalnu televiziju. Ponovio je i službeni stav Irana da će se bilo kakvi pregovori s SAD-om voditi jedino ako se Washington ponovno počne pridržavati nuklearnog sporazuma koji je Trump jednostrano napustio prošle godine.
Iako je Trump u ponedjeljak najavio kako je SAD “spreman na paljbu”, niti Trump niti saudijske vlasti nisu izravno optužile Iran za napad, a u utorak je poručio kako Amerika “ima puno opcija, ali u ovom trenutku ne razmatramo opcije”, te da sada želi “definitivno otkriti tko je to učinio”. Za sebe je rekao da je on netko “tko ne bi želio rat”.
Trgovinski rat
Pored političkog udara, ekonomski analitičari trude se procijeniti ekonomski potres koji bi onesposobljavanje najveće naftne rafinerije na svijetu mogao prouzročiti svjetskom gospodarstvu. Iako je Saudijska Arabija najavila kako će posegnuti u svoje vrlo izdašne naftne rezerve kako bi osigurala opskrbu klijenata državne naftne tvrtke Aramco, globalna je ekonomija izložena većem broju ozbiljnih izazova, uz koje bi skok cijena nafte mogao biti prijelomni faktor.
Svjetska su tržišta već mjesecima na iglama zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, koji ne pokazuje znakove zaustavljanja, a rezultirao je usporavanjem rasta kineskog gospodarstva. Bilo koje negativno ekonomsko kretanje koje pogađa SAD i Kinu, dvije najveće gospodarske sile na svijetu ako ne brojimo EU, mora se odraziti i na ostatak svjetske ekonomije.
Jedna od žrtava je i Njemačka, koja je zabilježila godišnji pad industrijske proizvodnje, zbog manje prodaje automobila i strojeva u Aziji, čime se ljulja i jedan od gospodarskih stupova EU. U takvoj ekonomskoj klimi, globalni skok cijena nafte od čak 20% zabilježen u ponedjeljak, najveći u povijesti, mogao bi ozbiljno zaustaviti globalni rast.
Za sada najveći utjecaj ima na dionice aviokompanija – sektora koji je tradicionalno prvi na udaru kod rasta cijena nafte, no i na vrijednosti saudijskih kompanija, koje je napad dronovima prokazao kao rizičnije nego što se do sada vjerovalo. Na rijadskoj burzi u utorak je izbrisan sav rast indeksa zabilježen u proteklih godinu dana.
Opet ništa od izlaska na burzu?
Dodatni je problem za Saudijsku Arabiju planirana javna ponuda dionica državne naftne tvrtke Aramco, koja je trebala izaći na burzu u studenome ove godine. Saudijski krunski princ Muhamed bin Salman planirao je privatizirati manjinski udio državne tvrtke u dva kruga privatizacije – prvo ponuditi dionice građanima Saudijske Arabije na burzi u Rijadu, a potom globalnim investitorima na nekoj od svjetskih burza.
Napad na Aramcovo postrojenje u Abkaiku ozbiljan je izazov, korporativnim rječnikom, za tvrtkine planove. Analitičari su tržišnu vrijednost Aramcoa procjenjivali između 1 i 2 bilijuna dolara, čime bi izlaskom na burzu postala najveća svjetska tvrtka čijim se dionicama slobodno trguje.
Prema nekolicini anonimnih izvora s kojima je jučer razgovarao Bloomberg, Aramco je već kontaktirao najmanje četvero svojih najvećih klijenata i upozorio ih da mogu očekivati zastoj u dostavi, koji bi mogao trajati danima ili čak tjednima. No, tvrtka je također zajamčila da će sve narudžbe u konačnici biti ispunjene.
Jedini ekonomski dobitnici su za sada druge naftne kompanije, pa su dionice BP-a i Shella skočile čak 1% već pri otvaranju Londonske burze u utorak.
