U vrlo burnom tjednu nabijenom nizom eksplozivnih tema, počevši od eskalacije migrantske krize, preseljenja žarišta koronavirusa iz Kine u naše neposredno susjedstvo u Italiju, do zaoštravanja unutarstranačkih prozivki uoči skorašnjih izbora u HDZ-u, o svemu tome razgovarali smo s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem, piše Slobodna Dalmacija koja je u subotu objavila veliki intervju s hrvatskim premijerom.

Stranačkim oponentima zamjera da s jedne strane šute dok ga u Saboru dere opozicija, dok s druge u unutarstranačkoj kampanji koriste retoriku SDP-a, krajnje desnice i Živog zida.

Da vam je netko prije tri mjeseca rekao da će za vrijeme našeg predsjedanja EU-om izbiti nova migrantska kriza i pandemija novoga virusa, biste li mu rekli da ima bujnu maštu? Mogu li nas još zadesiti kakve izvanredne situacije do lipnja?

– Sve je moguće, svijet je danas pun izazova. Nismo slučajno odabrali slogan hrvatskog predsjedanja „Snažna Europa u svijetu punom izazova“.

U postupanju prema suzbijanju koronavirusa i oko migrantske krize Vlada je postupila odgovorno, učinkovito i pravovremeno, a na europskoj razini smo pokazali vodstvo i sposobnost upravljanja kriznim situacijama u interesu hrvatskih i europskih građana.

Kao što se i u Hrvatskoj od prvog dana mandata nosimo s političkim, gospodarskim i sigurnosnim izazovima, kao i naslijeđenim problemima hrvatske tranzicije, tako smo se i tijekom predsjedanja suočili s nepredviđenim krizama. No, i u jednom i u drugom slučaju njima dobro upravljamo.

Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a dolazi u prijelomnim trenucima koji će usmjeriti budućnost Unije u ovom desetljeću: na početku novog institucijskog ciklusa, u trenutku kada se pregovora novi europski proračun, lansira se Konferencija o budućnosti Europe te u vrijeme izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije i uređenja budućih odnosa.

Usto smo visoko na dnevni red institucija Europske unije nakon dugo godina vratili temu proširenja te se pripremamo za Zagrebački sastanak na vrhu, koji je važan za stabilnost i europski put jugoistoka Europe, što je i u hrvatskom interesu.

Prve prognoze nisu nimalo optimistične, hoće li se migrantska kriza i epidemija koronavirusa fatalnije odraziti na naše gospodarstvo, posebice na turističku sezonu? Predsezona je, čini se, već propala?

– Do 29. veljače ove godine bilježimo porast broja dolazaka i noćenja turista u odnosu na isto razdoblje lani.

Uslijed širenja koronavirusa bilježimo određeni pad broja novih rezervacija koji ćemo, vjerujem nadoknaditi. Ponavljam, mi danas više ne govorimo samo o turističkoj sezoni, nego o turističkoj godini u Hrvatskoj.

Prije nekoliko dana sastali smo se u Umagu s čelnicima nekoliko velikih hotelskih poduzeća, koji su izrazili zadovoljstvo načinom kako Vlada zajedno s relevantnim službama postupa u vezi s koronavirusom. Vodimo računa o zdravlju i sigurnosti hrvatskih građana, ali istodobno izbjegavamo stvaranje panike, koja bi negativno utjecala na gospodarstvo, osobito turizam.

Apeliramo na sve da budu smireni i odgovorni, nema nikakvog razloga za paniku. Imamo izvrsne stručnjake i dobro koordiniran sustav u koji se možemo pouzdati. Komuniciramo redovito i transparentno jer točna informacija je ključna za povjerenje u institucije.

Ministri iz gospodarskih resora na dnevnoj bazi vode računa o svim nepredvidivim efektima i pripremaju potencijalne mjere.

Ministar financija razgovarao je s kolegama iz svih država članica kako bi procijenili politike za ublažavanje negativnih posljedica. I Europska komisija odvojila je 300 milijuna eura za ublažavanje šteta zbog koronavirusa i za otkrivanje lijeka.

Epicentar zaraze proširio se iz Kine u naše najbliže susjedstvo u Italiju, u kritičnim regijama zatvorene su škole, fakulteti… Vjerujete li da će Hrvatska ostati pošteđena od većih razmjera širenja zaraze?

– Ponavljam, razloga za paniku nema, a javnozdravstvena situacija je pod kontrolom. Poduzeli smo čitav niz preventivnih mjera, sustav je do sada pokazao spremnost i organiziranost boriti se s virusom jer se pripremamo još od samih početaka njegove pojave u Kini. Pravovremeno smo organizirali karantene i pojačali nadzor nad graničnim prijelazima prema Italiji, koja je najizloženija.

Hrvatska je, za razliku od Italije koja je hospitalizirala samo teško oboljele, krenula opreznijim putem pa su pod nadzor stavljeni svi kontakti zaraženih.

To je dovelo do toga da su gotovo svi oboljeli iz najbližeg kruga primarno zaraženih. U pripremi je cijeli niz mjera koje bi primjenjivali po potrebi s obzirom na epidemiološku situaciju.

Osobno ste ovaj tjedan iz helikoptera gledali potresne prizore na grčko-turskoj granici, što kažete na primjedbe civilnog društva da bi Hrvatska kao predsjedateljica EU-om mogla demonstrirati humaniji pristup izbjeglicama?

– Iskazali smo solidarnost i podršku Grčkoj, koja je sada štit i jamac stabilnosti za cijelu Europu. Uloga Hrvatske pritom je dvostruka. Prvo, kao predsjedavajući Europske unije upravljamo procesima i angažirani smo da postignemo europsko zajedništvo i dogovor oko migracijske politike. To je bila i tema izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova u Bruxellesu, kao i vanjskih poslova i obrane u Zagrebu.

Drugo, kao zemlja na istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti, koja ulaže velike napore u sprječavanju ilegalnih migracija na vanjskoj granici EU-a, želimo postizanje dugoročnog europskog rješenja za migracije.

Za nas je neprihvatljivo ponavljanje situacije iz 2015. i 2016. Zato ćemo nastaviti s naporima prema pronalasku diplomatskog i političkog rješenja s Turskom koje će smiriti trenutačnu situaciju. Upravo to sam i jučer rekao na izvanrednom sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a u Zagrebu.

Europska unija će pružiti Grčkoj financijsku pomoć od 700 milijuna eura, a pridonijet će i potpora Frontexa, Europski ured za azil i posebnog tima za brze intervencije na granici.

Hrvatska je uz postojeći policijski brod koji patrolira Egejskim morem izrazila spremnost poslati još jedan brod s osam članova posade, a pomoć će pružiti i naši granični policajci koji imaju veliko iskustvo.

A zamjerke civilnog društva?

– Hrvatska poštuje sve nacionalne, europske i međunarodne akte o zaštiti ljudskih prava. Naše jasno opredjeljenje prema vrijednostima koje dijelimo s europskom i međunarodnom zajednicom ni prije ni za vrijeme našeg predsjedanja, a ni nakon njega neće biti dovedeno u pitanje. Zaštita vanjske granice nije u suprotnosti s time.

Sprječavanje nezakonitih prelazaka granice dužnost je policije. Jasna poruka prigodom posjeta grčko-turskoj granici bila je da nezakonite prelaske više nećemo tolerirati.

Moramo nadzirati tko i na koji način ulazi na naš teritorij i teritorij Europske unije jer želimo očuvati integritet europskoga prostora. Od izbjeglica i migranata očekujemo da poštuju naše nacionalne zakone i europski pravni okvir.

S Vijeća za unutarnje poslove EU-a poslana je jasna poruka da se migranti i izbjeglice ne mogu koristiti kao političko sredstvo, a upućen je i poziv svim akterima i organizacijama na terenu da spriječe širenje lažnih vijesti.

Ne prestaju polemike oko mogućeg izlaska vojske na granicu, što se treba dogoditi da bi se aktiviralo vojnike i na koji bi način oni bili pomoć policiji koja je za razliku od vojske, obučena za suzbijanje nereda?

– U četvrtak smo na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost otvorili to pitanje. Važno je da postignemo europsko jedinstvo u potpori Grčkoj i Bugarskoj kako bi njihove granice ostale nepropusne za ilegalne prelaske.

Više od 6500 hrvatskih policajaca radi hvalevrijedan posao i svakodnevno u teškim uvjetima čuva granicu.

Bit ćemo odgovorni i vidjet ćemo na koji način, bude li potrebno, pripadnici Hrvatske vojske mogu pomoći u tom procesu. Ako dođe do eskalacije krize, u svakome trenutku smo spremni.

U HDZ-u je prilično živahno, gotovo nema dana bez teških optužbi. Vaš protukandidat Miro Kovač traži od vas da se ispričate zbog lošeg rezultata HDZ-a na europarlamentarnim izborima i gubitku predsjedničkih izbora?

– Mislite da se ispričam za to što smo stranku koja je 2016. pala na 20 posto potpore nakon rušenja vlastite Vlade, u čemu je i Miro Kovač sudjelovao, podigli do pobjede na parlamentarnim izborima u manje od dva mjeseca?

I formirali Vladu koja je osigurala političku stabilnost, smanjila javni dug, pokrenula gospodarski rast na zdravim temeljima te snažno pozicionirala Hrvatsku na međunarodnoj sceni, a usto rješava i sve kosture iz ormara hrvatske tranzicije. Ili što smo, za razliku od stanja koje smo zatekli, odgovornim upravljanjem financijski konsolidirali stranku, koja danas ostvaruje pozitivno i uredno poslovanje, bez kreditnih zaduženja.

Na stranačkim izborima biramo smjer HDZ-a za odgovorno upravljanje Hrvatskom. U ovaj proces idemo s programom Odvažno za Hrvatsku kao tim, tim koji se dokazao i koji može HDZ povesti do nove pobjede na sljedećim parlamentarnim izborima. Naši ljudi žele sigurnu, modernu i dinamičnu Hrvatsku, koja nije isključiva ni podijeljena. Žele Hrvatsku koja je pravedna, Hrvatsku koja se odlučno bori protiv korupcije i kriminala.

Da bismo zadržali povjerenje naših građana, HDZ treba ostati stožerna stranka čvrsto usidrena na desnom centru koja je okrenuta rješenjima i odgovorima na izazove za budućnost hrvatskog društva. To je pozicija iz koje se može napraviti najviše za hrvatski narod i Hrvatsku.

Svako drugo skretanje s tog pravca, koje nerijetko čujemo u prijedlozima opcije Alternativaca, oslabljuje poziciju naše stranke i osnažuje izglede mobilizacije i povratka ljevice na vlast.

Kad će biti sučeljavanje između vas i Kovača? Kako će izgledati?

– Sučeljavanja će biti sljedeći tjedan. Nije to sporno, osobno sam išao u predizborna sučeljavanja i sa Zoranom Milanovićem, kao i s Nevenom Mimicom kad sam bio nositelj liste HDZ-a za europske izbore i oba puta smo pobijedili.

Mi smo predstavili svoj tim i program Odvažno za Hrvatsku 15. veljače, koji sadrži pregled svih ključnih postignuća naše Vlade koja smo obećali hrvatskim ljudima, našu viziju smjera, identiteta i vrijednosti HDZ-a, kao i izazove budućnosti naše stranke i hrvatskog društva.

Imamo ideju, snagu i ambiciju nastaviti rješavati sve ključne probleme suvremenoga hrvatskog društva, boriti se za boljitak hrvatskih ljudi, vodeći se pritom državotvornim, domoljubnim, demokršćanskim i narodnjačkim vrijednostima koje su u temeljima politike HDZ-a.

S druge strane, imamo tim Alternativaca koji su najavljivali da će imati program, a objavili su popis svega nekoliko škrtih smjernica.

Kandidat za zamjenika Ivan Penava zamjera vam „vrludanje u smislu koalicijskih partnera“ te ciljajući na SDSS i HNS kaže da bi radije „bio u porazu s prijateljima na pravom putu, nego u pobjedi s neprijateljima, dušmanima hrvatskog naroda“. Kako to komentirate?

– HDZ je nakon pobjede na parlamentarnim izborima odabrao koaliciju s Mostom, kojem smo rekli doviđenja nakon što su se javno na sjednici Vlade ponijeli kao nelojalan partner.

U situaciji kada vam prijeti gospodarski i financijski tsunami uslijed krize u Agrokoru, mi smo postupili odgovorno prema državi i sačuvali političku stabilnost. A pritom se do danas nismo pomakli ni milimetra od bilo kojeg stajališta HDZ-a koje bi dovela u pitanje naš stav prema hrvatskim nacionalnim interesima, demokršćanskom identitetu te dostojanstvu hrvatskih branitelja.

Neka se gospodin Penava zapita bi li – da nije bilo ove Vlade – bio usvojen Zakon o Vukovaru kao mjestu posebnog domovinskog pijeteta, ili zakon po kojem Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana postaje Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar? Bismo li od ove godine obilježavali Dan državnosti 30. svibnja te Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtve Vukovara i Škabrnje?

Bismo li održali jednu od prvih sjednica Vlade u Vukovaru? Obnovili vukovarski vodotoranj? Vratili vojsku u Vukovar? Usvojili Program obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara u trogodišnjem planu donosi ulaganja od milijardu i 400 milijuna kuna? Usvojili jedinstveni zakon kojim smo ispravili nepravde prema hrvatskim braniteljima?

Kandidati Alternativaca optužuju me da sam skrenuo ulijevo, a ja sam tri godine bio glavna meta napada ljevice.

Nasuprot tome, oni koji to tvrde, u četiri godine mandata uglavnom na sve laži i difamacije oporbe u Hrvatskom saboru šute, ali zato sada, u stranačkoj kampanji, koriste retoriku SDP-a, krajnje desnice i Živog zida. To nije smisao stranačkih izbora.

Smisao je predstaviti program, ne samo za stranku nego političku platformu za budući program HDZ-a za parlamentarne izbore.

Neki vaši kolege tvrde kako je Dalmacija Miru Kovaču zadnja slamka spasa i da ćete je vi braniti pod svaku cijenu. Kako će završiti unutarstranački rat za Dalmaciju?

– Kao što su to prepoznali i čelnici naših dalmatinskih županijskih organizacija, siguran sam da će naš tim Odvažno za Hrvatsku dobiti većinsko povjerenje članova iz Dalmacije.

Tijekom vikenda obići ćemo Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku te Dubrovačko-neretvansku županiju, dok ćemo u utorak posjetiti Zadarsku županiju.

Od prvog dana vodimo Vladu tako da se jednako brinemo o razvoju svakog dijela Hrvatske, a s obzirom na to da trenutno imamo čak sedam ‘’dalmatinskih’’ ministara plus ja kao premijer, stalno smo prisutni u Dalmaciji i pokazujemo razumijevanje za realizaciju svih ključnih razvojnih projekata.

Održali smo sjednicu Vlade u Kninu gdje je usvojen novi Zakon o pravima branitelja, održana je i sjednica u Splitu, gdje smo usvojili zaključke i odluke o projektima vrijednim više od 2 milijarde kuna, a sjednica Vlade u Hvaru bila je referentna za politiku razvoja i povezivanja hrvatskih otoka.

U Dubrovniku smo organizirali i sjednicu Vlade i sastanak inicijative Kina+17 te gradimo Pelješki most i pristupne ceste, koji dobro napreduju.

U Zadru i Šibeniku bili su sastanci Vlade i svih župana – upravo župani Pauk, Longin, Boban i Dobroslavić sami će reći da nijedna Vlada dosad nije pokazala ovoliku privrženost suradnji sa svim županijama, gradovima i općinama, kojima su vrata svih resora uvijek otvorena. Kako bismo omogućili našim općinama, gradovima i županijama da budu financijski snažniji, kroz poreznu reformu i fiskalnu decentralizaciju doveli smo do povećanja njihovih proračuna.

Primjerice, uspoređujući proračune u 2016. i 2019., porezni prihodi samo u četiri dalmatinske županije te njihovim gradovima i općinama veći su za gotovo milijardu kuna.

Time pokrećemo bržu provedbu projekata i povlačenje europskih sredstava. A sve to pridonosi i demografskoj revitalizaciji slabije razvijenih krajeva.

U kojoj mjeri će vam biti vezane ruke ako pobijedite na unutarstranačkim izborima, a druga vodeća mjesta zauzmu vaši neistomišljenici iz konkurentskog tabora?

– Ovi su izbori više od stranačkih, jer o HDZ-u uvelike ovisi kakva će Hrvatska biti u budućnosti i u kojoj će se mjeri ispuniti očekivanja hrvatskog naroda.

Članovi HDZ-a izabrat će onaj tim za koji vjeruju da može pobijediti na sljedećim parlamentarnim izborima. Naš tim Odvažno za Hrvatsku čine i iskustvo i domoljublje, i regionalna zastupljenost svih krajeva Hrvatske, a kandidaturom Zdravke Bušić šaljemo poruku da želimo nastaviti uključivati veći broj žena u vodstvo stranke. Glas za Zdravku Bušić, glas je i za Olega Butkovića, glas za Branka Bačića, glas je i za Ivana Anušića, glas za Tomu Medveda glas je i za mene – i obrnuto.

Najuže vodstvo stranke mora dijeliti isti smjer da bi bilo jedinstveno i pobjeđivalo punim jedrima. Inače se događa već viđeni scenarij, posebno na europskim i prvom krugu predsjedničkih izbora, u kojem nije bilo jednakog angažmana vodstva stranke.

Oni koji su tada opstruirali najbolji rezultat HDZ-a, sada u stranačkoj kampanji prozivaju radi ishoda tih izbora.

Držite li ljude u HDZ-u u strahu i u egzistencijalnom škripcu, kako to kaže vaš suparnik?

– To je zaista katastrofalna izjava, koja mi zvuči kao unaprijed osmišljeni alibi za poraz. Volio bih čuti Miru Kovača da se ispriča članicama i članovima HDZ-u jer ih je ponizio i uvrijedio, poručivši im da su u strahu zbog gubljenja posla. Ili da se ispriča Branku Bačiću kojeg je uvrijedio zbog dijalekta, jer je Korčulanin.

Time je, iako se stalno poziva na narod, pokazao potpuno nerazumijevanje glavnog simbola i snage HDZ-a, a to je da smo obitelj u kojoj se povezuju i Slavonci, i Dalmatinci, i Zagrepčani, i Istrijani, i Ličani i Podravci i svi drugi naši članovi diljem Hrvatske.

Kakva će biti politička sudbina vaših oponenata ako izgube izbore?

– Donošenjem novog Statuta na zadnjem Općem saboru stranke u svibnju 2018., kao što smo bili obećali u prvom programu, nastavili smo daljnju demokratizaciju stranke uvođenjem načela „jedan član, jedan glas” u izboru za vodeće stranačke dužnosti.

Modelom da svaki član izravno bira cijelo vodstvo HDZ podiže ljestvicu unutarstranačke demokracije, na koje se ostale stranke mogu ugledati.

U kampanji svi kandidati trebaju zadržati razinu političke kulture i kolegijalnosti kako bismo iz tih izbora izašli još snažniji i složniji. Nakon 15. ožujka, cilj nam mora biti zajedno pobijediti na parlamentarnim izborima.

Pokazalo se da je HDZ, kad je složan, nepobjediv, a građanima ćemo predstaviti sve što je naša Vlada obećala i sve što smo postigli.

Miroslav Škoro je svoju stranku nazvao pokretom, kakve su mogućnosti suradnje vaše stranke i Škorina pokreta?

– Za razliku od protukandidata u stranci, koji se nisu još izabrali ni na stranačkim, a kamoli pobijedili na parlamentarnim izborima, a već govore o koalicijskom potencijalu HDZ-a – mi idemo korak po korak. Prvo idemo dovršiti stranački proces, a onda HDZ treba izići jedinstven i snažan na parlamentarne izbore, na kojima ćemo predstaviti sve što smo obećali hrvatskim građanima i sve što smo ostvarili.

Nakon izbora, tražit ćemo političke partnere na svjetonazorskoj i programskoj osnovi.

Najavljivali ste tvrdu kohabitaciju s novim predsjednikom Milanovićem, no suradnja je dosad prilično konstruktivna?

– Surađujemo u interesu hrvatske države i građana te u skladu s ustavnim ovlastima. Građani su nam dali mandat da kontinuirano tražimo rješenja za boljitak hrvatskog društva, i to ćemo mi s naše strane i dalje činiti.

Izvješće Europske komisije utvrđuje napredak Hrvatske u pojedinim područjima, no navode da je potrebno ‘’ubrzati i održati zamah reformi bez ukidanja već donesenih reformskih mjera“. Posebno su kritični prema stanju u pravosuđu, zdravstvu i javnoj upravi.

– Komisija je i ove godine Hrvatsku svrstala u kategoriju država članica sa stabilnim gospodarstvom. Bitno je naglasiti da je u svih 14 područja koje se ocjenjuju prilikom provedbe preporuka zabilježen napredak.

Pristup Vlade koji se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama i ulaganjima doveo je do rasta plaća, mirovina i zaposlenosti, uz smanjenje javnog duga i proračunski višak te znatno brže apsorpcije europskih fondova i vraćanja investicijskoga kreditnog rejtinga.

Na tim osnovama ostvarujemo i gospodarski rast u 2019. od gotovo 3 posto, što je dvostruko brže od rasta na razini prosjeka EU-a.

Također, nedavnim izdavanjem obveznice po najpovoljnijim kamatama i ročnosti u povijesti, Hrvatska će godišnje uštedjeti više od 700 milijuna kuna.

To je rezultat odgovornog vođenja javnih financija i rejtinga Hrvatske na financijskim tržištima. U idućem razdoblju Vlada će se usredotočiti na dovršetak provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., a osobito na reformu javne uprave, zdravstva i pravosudnog sustava te jačanje pravne sigurnosti.

Vlada je koncem veljače donijela odluku o osnivanju Ureda bivše predsjednice; u kojim bi sferama Kolinda Grabar-Kitarović mogla pomoći Hrvatskoj?

– Ona je pridonijela promicanju gospodarskih interesa, brendiranju i prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu.

Dala je izniman doprinos u realizaciji Inicijative Tri mora, svim aspektima zaštite nacionalnih interesa, kao i inicijativama za demografsku obnovu zemlje. U tim područjima sam uvjeren da i dalje može djelovati i poduzimati inicijative koje će Hrvatskoj biti korisne, ali na njoj je odluka kako će dalje usmjeriti svoj rad.