Suradnje između različitih automobilskih brendova vrlo su česte. Proizvođačima je nerijetko skupo razviti neke platforme ili motore pa se jednostavno odlučuju na posudbu tih komponenti od drugih proizvođača.

Takvi slučajevi vrlo su česti s brendovima unutar velikih korporacija, ali povijest poznaje da su se motori često posuđivali i od „vanjskih suradnika“.

Tu se rijetko koji proizvođač može se usporediti s BMW-om kad dođe pitanje gdje su sve ugrađeni njihovi motori. Stoga vam donosimo najzanimljivije modele automobila i vozila koja koriste bavarsku mašineriju.

mclaren_f1_76.jpg 

Današnjim fanovima automobilizma prvo bi na pamet pala Aktualna Toyota Supra na BMW pogon, onima nešto starijima Rover i Land Rover modeli dok su bili u vlasništvu Bavaraca, no ima tu još puno toga…

Evo i liste najvažnijih modela na bavarskoj pogon kroz minula desetljeća…

 

 

autowp.ru_mclaren_f1_xp4_4.jpg 

McLaren F1

Jedna od najvećih legendi superautomobila pokreće upravo BMW-ov motor. Riječ je o 6,1-litrenom S70/2 motoru V12, koji razvija 620 konjskih snaga i 650 Nm okretnoga momenta.

Upravo je dizajner Gordon Murray inzistirao na snažnom atmosferskom motoru kako bi se povećala pouzdanost te postigla savršena kontrola automobila. Čini se da je BMW-ov V12 bio savršen odgovor za McLaren F1.

 

toyota_gr_supra_13.jpg 

Toyota Supra

Nasljednika četvrte generacije Supre čekali su brojni obožavatelji skoro dvadeset godina. Kad je novi automobil konačno ugledao svjetlo, svi su ostali u čudu jer se ispod poklopca motora nalazio BMW-ov motor.

No to ne treba čuditi jer Toyota je procijenila da će savršen nasljednik legendarnog motora 2JZ biti već dobro razvijen BMW-ov redni ‘šestak’.

Iako nije njihov motor, Toyotini inženjeri potrudili su se razviti dostojnog nasljednika, a slobodno možemo reći da su u tome i uspjeli.

 

autowp.ru_rolls_royce_phantom_2.jpg 

Niz Rolls-Royceovih modela

Mnogi tvrde da je BMW-ovo vlasništvo Rolls-Roycea jedno od najboljih stvari što se dogodilo ovom luksuznom brendu i u to ne sumnjamo.

Nakon vrlo duge i komplicirane povijesti, Rolls-Royce od 2003. godine konačno može koristiti BMW-ove motore bez različitih ograničenja.

Stoga uz sav luksuz koji britanski proizvođač nudi, ispod poklopca motora Ghosta, Wraitha i Dawna dolazi N74 turbomotor V12, ali „srce“ Phantoma još uvijek čini 6,75-litreni atmosferski N73 V12.

 

toyota_avensis_sedan_24_02ea01cf0abf0826.jpg 

Toyota Avensis

Osvježena japanska limuzina je 2015. dobila dizelaš od BMW-a. Riječ je o varijanti starije generacije koji je zadovoljavao Euro 6. Tako je novi “Toyotin” dizelski 2.0 motor zamijenio stari 2.2 D-4D i razvijao je 143 KS. BMW-ov 2.0-litreni dizelaš u Avensisu je bio uglađen, tih i nudio je vrlo dobre performanse, te trošio manje od 5 l/100 km.

 

autowp.ru_rover_75_12.jpg 

Rover 75

Nakon sloma Rovera 1990-ih, marku su otkupili Nijemci te uložili goleme napore kako bi posrnuli britanski brend vratili na mjesto gdje pripada – među luksuznije i otmjenije, ali još uvijek narodske okvire.

Na koncu taj plan nije uspio, Rover je ugašen, no model 75 je bio zapravo jako dobar automobil s prokušanim i štedljivim BMW-ovim M47R dizelašem kojeg su u raznim auto tiskovinama tad opisivali kao rafinirani motor s puno momenta…

 

opel_omega_790.jpg 

Opel Omega

Možda ste već zaboravili, no General Motors te posredno Opel 1990-ih nije imao dobar veliki dizelski stroj koji bi postavio u model Omega druge generacije koja je startala 1996. godine.

Poslužili su se BMW-ovim policama odakle su posudili 2,5-litreni turbodizelski redni šestak međutim ne sa 146 KS kao u BMW-u serije 5 već s 132 KS…

 

autowp.ru_range_rover_23.jpg 

Land Rover/Range Rover

Ponos britanske industrije, Range Rover, nekada je također bio pogonjen snažnim BMW-ovim motorima.

Naime, linije P38A i L322 ispod poklopca motora sakrivale su poznati 4,4-litreni motor V8 ili M57 dizelski redni ‘šestak’.

Osim toga, brojni BMW-ovi motori koristili su se i u Land Roverovim Freelanderima, Defenderima i Discoveryima. No kad je Ford otkupio Jaguar Land Rover, htjeli su ih napraviti jeftinijima pa ugradili vlastite motore.

 

1024px-La_Forza_front_1.jpg 

Rayton-Fissore Magnum 3.5

Nikad čuli? Ovaj možda i prvi SUV u smislu kakvog danas poznajemo dizajnirao je Tom Tjaarda, autor dizajna modela poput Fiata 124 Spider, De Tomaso Pantere ili Ferrarija 365 California.

Možda zato i ne čudi da Magnum koji je talijanska karosernica Fissore izrađivala od 1989. sve do 2003. godine sliči na golemi Fiat Uno prve generacije.

U tom razdoblju ispod poklopca ovog luksuznog SUV (prvenstveno zamišljenog kao vojno vozilo) koji je želio konkurirati Range Roveru bilo je nekoliko pogonskih strojeva.

Prvenstveno Fordov V8, Alfin V6 Busso, pa Fiat/Lancia 2.0 Turbo stroj te konačno, i 3,5-litreni šestak iz BMW-a 635CSi.

 

autowp.ru_de_tomaso_guara_2.jpg 

De Tomaso Guarà

Na osnovi Maseratija Barchetta čuveni Argentinac Alejandro de Tomaso u svojim pogonima u Modeni proizvodio je model Guarà koji je predstavio 1993. na salonu automobila u Ženevi.

Sportaš je u startu bio zamišljen kao cestovna verzija modela trkaćeg Maseratija, međutim kada je Fiat preuzeo kontrolni paket Maseratija sve je palo u vodu i De Tomaso je krenuo samostalno.

Samo mu je trebao motor.Njega je pronašao u Münchenu – BMW-ov 4,0-litreni M60 V8 stroj iz modela 840Ci od 283 KS, a kasnije Fordov 4,6-litreni supercharged V8 od 320 KS jer je BMW ugasio proizvodnju M60 stroja.

 

morgan_aeromax_41.jpg 

Morgan Aeromax coupe

Modeli male britanske radionice automobila Morgan vraćaju vas u trenu i bez vremeplova u neka romantična automobilska vremena- Pritisak na prekidač Start u modelu Morgan Aeromax budi zvijer koja moćno buči i ljulja cijeli auto.

A kao i kod standardnog Aera 8, koji je već i sam po sebi superauto u kojem su spojeni tradicija i moderna tehnologija, i tu je riječ o 4,8-litrenom BMW-ovom V8 motoru s 367 KS koji Aeromax tjera do 275 km/h, a do stotke starta već za 3,6 sekundi. Mjenjač je automatski sa šest stupnjeva.

 

wiesmann_mf5_54.jpg 

Wiesmann

Njemački proizvođač ručno-rađenih sportskih vozila oduvijek koristi BMW-ove motore. Pretpostavlja se da niti jedan Wiesmann nije napustio tvornicu bez BMW-a ispod poklopca motora, a koristili su se stvarno različiti motori.

MF 30 koristio je 3,0-litreni M54 redni ‘šestak’ iz modela E46 330Ci, dok je MF 3 koristio S54 iz brutalnog M3-a.

No s vremenom je i Wiesmann poželio nešto snažnije pa je u modelu MF 4 koristio BMW-ov 4,4-litreni V8, a vrhunac suradnje je bio kad je u MF 5 ugrađen nevjerojatni motor V10 iz M5-ice E60.

 

index.jpg 

Brabham BT52

Godina je 1983., a za volanom Brabhama sjedi legendarni Nelson Piquet. BT52 je bolid koji mu je osigurao brojne pobjede te sezone, a kako i ne bi kad ga pokreće nevjerojatan BMW-ov motor.

Riječ je o 1,5-litrenom četverocilindrašu koji je razvijao između 640 i 800 konjskih snaga, ali prema mnogim inženjerima, mogao je postići i snagu od velikih 1500 KS. Zamislite, to je skoro tisuću ‘konja’ po jednoj litri obujma.

 

lincoln_continental_mark_vii_bill_blass_edition.jpg 

Lincoln Continental

Iako nitko ne bi očekivao da će Amerikanci imati nešto u svojim automobilima osim velikih V6 i V8 motora, Lincoln je sredinom 1970-ih godina posrnuo za BMW-ovim uradcima.

Naime, tada je izbila velika naftna kriza te su američki proizvođači pokušavali razviti štedljivije dizelaše, ali nisu bili pretjerano uspješni u tome.

Ford je otišao u Njemačku s misijom pronalaska boljeg motora za Lincolne te od BMW-a dobio ponudu koju jednostavno nije mogao odbiti – čuveni 2,4-litreni turbodizelaš M21.

 

brutus.jpg 

Brutus

Većina zna za BMW kao proizvođača automobila, ali početkom svojega postojanja ovaj je bavarski proizvođač razvijao i avionske motore.

Tako je negdje sredinom 20-ih godina prošloga stoljeća napravljen automobil pod imenom Brutus, a pokretao ga je BMW-ov 46,9-litreni avionski motor V12.

Motor je razvijao oko 500 konjskih snaga na 1500 okretaja, a potrošnja goriva bila mu je skromnih jednu litru po kilometru.

 

31158832932_d6ab910d3a_b.jpg 

Siemens DuoCombino

Brojni gradovi diljem Europe, uključujući i Zagreb, imaju tramvajsku mrežu. No u nekim gradovima ti tramvaji idu na teže dostupne lokacije gdje im električni pogon jednostavno nije dovoljan.

Tako se poznati proizvođač Siemens sjetio mogućeg rješenja za te probleme i razvio tramvaj nazvan DuoCombino.

Naime, osim električnog pogona on ima ugrađene i BMW-ove 3,9-litrene twin-turbo V8 dizelaše, koji dodaju dovoljno snage da tramvaji savladaju i najteže prepreke.