Tijekom godine u bivšu vojnu zgradu u Gospiću preselit će se arhivi zemljišno knjižnih odjela sa svih sudova u Hrvatskoj. Do kraja 2024. niti na jednome sudu u zemlji neće ostati ručno vođene zemljišne knjige, nego će se sve skenirati, a potom će se papirnati dokumenti koji svjedoče o nekretninama i vlasništvu nad njima posložiti po kutijama, utovariti u kamione i prevesti u Gospić.
Uspostava Središnje pismohrane zemljišnih knjiga Republike Hrvatske u Gospiću planirana je tijekom 2024., a dio je Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije (IISZA Projekt) koji se financira putem zajma Svjetske banke.
Bivša vojna zgrada u Gospiću u koju će se fizički premjestiti zemljišne knjige i zbirke isprava iz cijele Hrvatske izabrana je zato što je u vlasništvu države i trebalo ju je samo urediti i adaptirati. Rekonstrukcija zgrade u vrijednosti od oko 3,7 milijuna eura je dovršena, a tehnički pregled zgrade, kažu u Ministarstvu pravosuđa i uprave, očekuje se u prvom kvartalu 2024. godine. Bivša vojna zgrada ima 2306 metara četvornih i treba primiti 17 kilometara zemljišnih knjiga i zbirka isprava. Već je opremljena posebnim ormarima, primjerenom rasvjetom i ventilacijom u koje će se pohranjivati originalni papirnati dokumenti, a uskoro bi trebao krenuti i postupak zapošljavanja 15 osoba koje će raditi u Pismohrani.
Od ukupno 109 zemljišno knjižnih odjela u Hrvatskoj, u 102 su do sada već skenirani svi dokumenti i njihova je papirnata građa gotovo pa spremna za premještaj u Gospić. U preostalih sedam zemljišno knjižnih odjela skeniranje će se provesti u okviru projekta Svjetske banke.
17 kilometara građe
– To je dio projekta financiran sredstvima Svjetske banke. Tu će biti pohranjene sve zbirke isprava. Skenirat će se ukupno 17 kilometara arhivske građe – kazao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica dodajući kako će se time osloboditi prostor u općinskim sudovima i riješiti višegodišnji problem čuvanja arhivske građe.
Premda će se u Gospić seliti sva dokumentacija zemljišno knjižnih odjela sudova, prije premještanja skenirat će se samo zemljišne knjige, dok će se zbirke isprava preseliti i onda će se po zahtjevu skenirati u Gospiću i dostavljati nadležnom općinskom sudu. Pojednostavljeno, ako će radi nečega Općinskom građanskom sudu u Zagrebu trebati rješenje o nasljeđivanju, kupoprodajni ugovor ili kakva druga isprava na temelju koje je u zemljišnim knjigama upisano vlasništvo, obratit će se Središnjoj pismohrani u Gospiću i zatražiti dokument. Tamo će ga skenirati i poslati u Zagreb.
Uspostava Središnje pismohrane zemljišnih knjiga u Gospiću regulira se Izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama koji je prije nekoliko dana pušten u javno savjetovanje. Zakonske promjene dio su dugogodišnjeg procesa sređivanja zemljišnih knjiga i njihovog usklađivanja i povezivanja s katastrom, te digitalizacije svih postupaka. Do sada je Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) uveden u sve zemljišnoknjižne odjele i katastarske urede, a Glavna zemljišna knjiga i knjiga položenih ugovora danas se vode isključivo u elektroničkom obliku, a podaci iz njih su dostupni putem interneta.
Od 1. siječnja 2022. zbirka isprava vodi se isključivo u elektroničkom obliku za sve isprave koje se zaprime nakon toga datuma, a od 10. veljače 2023. svi prijedlozi za upis u zemljišnoknjižnom postupku podnose se elektronički putem javnog bilježnika ili odvjetnika.
Obnova zemljišne knjige
U predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama pored Središnje pismohrane u Gospiću uvode se i neke odredbe koje bi ubrzale postupke. Tako se širi krug osoba kojima se omogućuje neposredan pristup i pretraga zemljišne knjige po imenu, prezimenu, nazivu i OIB-u. Od sada će to moći upravna tijela županija i Grada Zagreba za poslove besplatne pravne pomoći, te odvjetnici i javni bilježnici.
U zakonu će se jasno propisati da je javni bilježnik dužan podnijeti sve podneske vezane za upis – neovisno o tome radi li se o prijedlogu za upis, prigovoru, žalbi, dopuni prijedloga ili nekog drugog podneska.
U paleti odredbi koje bi trebale zaokružiti proces sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, ubrzati i potpuno digitalizirati postupke našle su se i one koje govore o obnovi zemljišne knjige. Nakon djelomične obnove zemljišne knjige nadležni sud će u posebnom postupku na prijedlog stranke, nekog drugog tko je ovlašten ili po službenoj dužnosti provesti postupak usklađenja preostalih katastarskih čestica. Primjerice, kako pojašnjavaju u Ministarstvu pravosuđa i uprave, ako u jednoj ulici ima 10 kuća (na čestitci koja je primjerice bila u tzv. društvenom vlasništvu), 7 njih je uspjelo srediti papire, sud samoinicijativno ili netko drugi, moći će pokrenuti postupak da se i za preostale 3 kuće usklade podaci iz katastra i zemljišnih knjiga.