Ako vam je, kao meni, hobi posao, onda je to veliki užitak. Popularizatori znanosti imaju svoju publiku i možete živjeti od toga, naravno ako prihvaćate jedan nekonvencionalan stil života, kaže mi Krešimir Čanić, profesionalni popularizator znanosti čije sam izvanredno predavanje “Homo sapiens – od kuda smo došli, gdje smo sada i kuda idemo?” nedavno slušala na 4. Garešnica Infinity Festivalu.
Na početku našeg razgovora, vođenog u dvorištu Tehničkog muzeja, dogodila se simpatična zabuna: rekla sam Čaniću da će ga najprije snimiti kolega Dragan Matić, na što je on rekao da “mora otići po psa”.
– Ništa se ne brinite, ja volim pse, pripazit ću ga dok vas kolega fotografira – rekla sam Čaniću koji me s nevjericom pogledao. Nekoliko minuta kasnije došao je s Ben-Benom, psom robotom čija je šetnja u Tehničkom muzeju zabavila i posjetitelje iz neke azijske zemlje.
– Ben-Ben je pas robot koji ima neku dozu umjetne inteligencije u sebi, a vlasništvo je udruge FabLab s kojom surađujem. Nekoliko se puta dogodilo da smo sreli prave pse koji su odmah dojurili do Ben-Bena, onjušili ga i zatim razočarano spoznali da nema mirisa. Ben-Ben je kineska kopija robota koji je napravila poznata američka tvrtka Boston Dynamics. Kina je preuzela tehnologiju, modernizirala je i drastično pojeftinila proizvod. Ben-Benova početna cijena je 1600 dolara, a robota tvrtke Boston Dynamics 58.000 dolara. U svijetu se sve više osjeća da Kina i Indija preuzimaju primat jer oni mogu proizvesti vrhunsku tehnologiju po prihvatljivoj cijeni. Stoga je cijeli svijet počeo naručivati robote iz Kine pa se sad čeka i po godinu dana na dostavu – govori Krešimir Čanić. Priznaje da je od djetinjstva zaljubljenik u STEM područje.
Jame sniježnice
– Živio sam na Trešnjevci i svaki sam dan prolazio uz Tehnički muzej jer sam išao u Osnovnu školu “Rudi Čajavec” koja se danas zove OŠ Izidora Kršnjavoga. Ta je škola imala jaku tehničku kulturu, što je u ono doba bio početak STEM-a, a imala je i dobru interakciju s Tehničkim muzejom. Tu je počela moja ljubav prema STEM-u i edukaciji – prisjetio se Čanić.
Završio je Višu vojnu školu u Zadru 1990. godine, a onda bio sudionik Domovinskog rata u redovima Narodne zaštite. Paralelno je studirao i meteorologiju s oceanografijom, ali nije diplomirao jer je počeo raditi u marketingu.
– Studirao sam i informacijske sustave u splitskom Sveučilištu te sam bio demonstrator, a kasnije i asistent Tonija Miluna. Strast prema popularizaciji sam spoznao kad smo u organizaciji Hrvatskog meteorološkog društva dvijetisućitih istraživali klimatske promjene u jamama sniježnicama u Gorskom kotaru. Malo se zna da je Gorski kotar nekad bio izvoznik leda, ljudi su se spuštali u jame, micali i rezali led, tovarili ga na vlak koji je išao u Rijeku pa onda u Trst. Mi smo našli 100 godina stara mjerenja i željeli smo istražiti situaciju, a onda smo shvatili da tamo nema snijega, a skoro ni leda. Tu smo dokazali klimatske promjene pa smo držali predavanja o tome – kazao je Čanić.
Na svom putu do profesionalnog popularizatora znanosti promijenio je niz poslova. – Shvatio sam da se želim baviti popularizacijom znanosti, ali se to prije dvadesetak godina nije plaćalo. Radio sam uglavnom volonterski jer sam to smatrao važnim. Veliku zaslugu imala je moja supruga koja je to podržavala i omogućila mi da se bavim onime što volim. Onda sam, radeći puno projekata, došao do toga da sam prije šest godina bio jedan od suosnivača svjetske organizacije znanstveno-popularnih događaja Beijing Global Network of Science Festivals sa sjedištem u Kini. Danas je popularizacija znanosti toliko tražena da mogu od toga živjeti. Surađujem s mnogim udrugama, a najintenzivnije s udrugama FabLab, Profesor Baltazar, Institut za popularizaciju znanosti, Hrvatsko interdisciplinarno društvo i Zelena oaza – naglasio je Čanić.
Ove godine već je obišao 106 škola diljem Hrvatske, a na njegovim radionicama i predavanjima podjednako su zastupljena djeca vrtićke dobi kao i odgojno-obrazovni djelatnici.
Djeca razbijaju šifre
– U zadnje vrijeme jako puno radim s tinejdžerima, njih je teško zainteresirati. No, tema koja kombinira robote i umjetnu inteligenciju im je zanimljiva. Najdraža metoda popularizacije mi je STEM show: to je stand-up čija je tema popularizacija znanosti. Imam šest STEM stand-upova koji pokrivaju široko područje, od meteorologije i fizike do kriptografije, evolucije i AI-ja – pojasnio je Krešimir Čanić.
Njegovi veliki uzori i prijatelji su poznati popularizatori znanosti Korado Korlević i Ante Radonić, za koje kaže da su “hodajuće enciklopedije i ljudi ispred svoga vremena”.
Ispričao mi je i neke anegdote.
– Kad sam prije desetak godina u Osnovnoj školi “Grigor Vitez” držao predavanje o kriptografiji, djeca s autizmom stala su ispred mene i počela čitati šifre. Bio sam fasciniran: pisao sam te šifre, ali ih nisam mogao čitati bez uputa za dešifriranje. Znači da ta djeca imaju takvu nevjerojatno kombinatoriku i to me podsjetilo na film “Rain Man” s Dustinom Hofmanom i Tomom Cruiseom – prisjetio se Čanić.
Uvijek rado ispriča i epizodu koja se prije 15 godina dogodila u osnovnoj školi u Gornjoj Vežici, koja je među prvima u Hrvatskoj u razrede integrirala i djecu s posebnim potrebama.
– Imali smo Malu meteorološka radionicu, koju su osnovale Kornelija Špoler Čanić i Dubravka Rasol, a nakon toga djeca su ispunjavala malu anketu. Jedna djevojčica s posebnim potrebama, koja je sudjelovala u radionici, željela je također ispuniti anketu. To je trajalo pola sata, a djevojčica je napisala da joj je to bio najljepši dan tijekom školovanja. Meni je to najljepša nagrada i pokazuje da je popularizacija znanosti važna i takvoj djeci – zaključio je Krešimir Čanić.