Ukrajinci javljaju o ruskom napadu na luku Izmail: ‘Oštećeni su zgrada, skladište i 30 kamiona’
Ruska protuzračna obrana u ponedjeljak kasno navečer odbila je nekoliko ukrajinskih napada dronovima iznad regija Belgorod i Kurski, pri čemu je uništeno najmanje 11 bespilotnih letjelica, javlja rusko ministarstvo obrane.
Na Telegramu su izvijestili da je sedam bespilotnih letjelica srušeno iznad regije Belgorod, a četiri iznad regije Kursk.
Nije bilo izvješća o eventualnoj šteti.
Istodobno, Reuters javlja da su u ruskom zračnom napadu na Izmail, ključnu luku na Dunavu za izvoz žitarica, ozlijeđene dvije osobe te da je oštećena infrastruktura, izvijestio je guverner regije Odesa.
Lučka zgrada, skladište i više od 30 kamiona je oštećeno u napadu koji je trajao više od dva sata, rekao je Oleh Kiper na Telegramu.
Ukrajinska je vojska izvijestila da je oborila 26 od 38 jurišnih dronova iranske proizvodnje za koje tvrdi da ih je lansirala Rusija.
Rusi uvode cenzuru i policijski sat u Donjeckoj oblasti
U gradovima Donjecke oblasti, koja je pod ruskom okupacijom, proruske vlasti su uvele policijski sat te je započela cenzura telekomunikacija, ustvrdio je Nacionalni centar otpora.
Centar je izvijestio da je Denis Pušilin, šef kojega je postavila ruska vlast, tražio cenzuru telefonskih poziva i pisane korespondencije.
Također je uveo policijski sat u regiji.
– Niti godinu dana nakon okupacije, Rusi nisu uspjeli preuzeti kontrolu nad okupiranim zemljama, stoji u izvješću.
Centar smatra da pojačani napori s ciljem kontrole stanovništva pokazuju da se tamošnji režim plaši lokalnog stanovništva’.
Orban kritizira Kijev zbog mađarske manjine, Švedska na čekanju
Mađarska neće podržati Ukrajinu ni na kojem međunarodnom polju dok se ne riješi pitanje prava etničkih Mađara u toj zemlji, rekao je u ponedjeljak mađarski premijer Viktor Orban obraćajući se parlamentu.
Mađarska se spori s Ukrajinom oko onoga što naziva ograničavanjem prava oko 150 tisuća etničkih Mađara da se koriste svojim jezikom, posebno u obrazovanju. Kijev je 2017. uveo zakon koji ograničava upotrebu manjinskih jezika u školama.
„Žele transformirati mađarske škole u ukrajinske, a ako to ne uspije, žele ih zatvoriti“, rekao je Orban u svom govoru, dodavši da će se njegova vlada boriti za prava etničkih Mađara na zapadu Ukrajine.
„Ne podržavamo Ukrajinu niti u jednom pitanju na međunarodnoj sceni dok ne vrate zakone koji garantiraju prava Mađara“, dodao je.
Orbanove riječi dolaze nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ranije ovaj mjesec iznijela viziju proširene Europske unije koja će uključivati i Ukrajinu.
Zemlje EU-a bi u prosincu trebale odlučiti hoće li dopustiti Ukrajini početak pristupnih pregovora, za što će biti potrebna jednoglasna odluka svih 27 članica.
Otvaranje pristupnih pregovora smatralo bi se pobjedom Kijeva protiv Moskve jer Ukrajina ne želi samo vojno poraziti Rusiju, nego i odbaciti njezin geopolitički utjecaj te se okrenuti Zapadu, piše agencija Reuters.
Mađarska je članica NATO saveza te je kritizirala rusku invaziju Ukrajine, no Orban, na vlasti od 2010. godine, održava bliske odnose s Rusijom i nije htio izravno kritizirati njezinog predsjednika Vladimira Putina. Budimpešta je odbila slati oružje Ukrajini.
Orban je u istom obraćanju također rekao kako se Budimpešta ne žuri ratificirati švedsko članstvo u NATO savezu, sugerirajući time novu odgodu u procesu koji stoji u tom parlamentu od prošle godine.
Švedsko članstvo u Sjevernoatlantskom savezu još čeka odobrenje Mađarske i Turske. Budimpešta tvrdi kako ne postoji prijetnja za švedsku sigurnost, a s ratifikacijom ne žuri zbog optužbi švedskih političara na njen račun da guši demokratska prava.