Ključni događaji:
– Izlazne ankete: Laburistička stranka osvojila većinu na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji
– Konzervativci Rishija Sunaka pretrpjeli su povijesni poraz
– Laburisti će dobiti 410 mjesta u parlamentu koji ih ima 650, čime se završava 14-ogodišnje razdoblje konzervativne vlade
– Sunakova stranka trebala bi dobiti samo 131 mjesto, što je najniži broj u poslijeratnoj povijesti
– Glasači su kaznili konzervativce za krizu troškova života, godine nestabilnosti i unutarnjih borbi zbog kojih je stranka imala pet različitih premijera od 2016.
NOVO 0:03 Laburistička stranka u četvrtak je uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu, okončavši 14 godina vladavine konzervativaca i otvorivši vrata Downing Streeta njihovom čelniku Keiru Starmeru, pokazuje izlazna anketa, a javlja Hina.
Prema tim procjenama koje je objavila britanska televizija, laburisti, pozicionirani na lijevom centru, osvajaju 410 mjesta od 650 u Donjem domu.
Konzervativci pak osvajanju 131 mjesto, što je njihov povijesno loš rezultat. Glasači su ih kaznili za krizu životnih troškova, godine nestabilnosti i unutarnjih borbi zbog kojih je stranka imala pet različitih premijera od 2016. godine.
Liberalni demokrati trebali bi dobiti 61 mjesto, a protuimigracijska Reformska stranka UK zagovornika brexita i desnog populista Nigela Faragea ostvaruje bolji rezultat od očekivanog s 13 mjesta.
Sunak je zaprepastio Westminster i mnoge u vlastitoj stranci raspisivanjem izbora u svibnju, ranije nego što je trebao, dok su konzervativci u anketama javnog mnijenja zaostajali za laburistima za nekih 20 bodova.
Nadao se da će se jaz smanjiti kao što je tradicionalno bivao slučaj na britanskim izborima, ali to nije uspio učiniti u vrlo lošoj kampanji.
Sunakov rani odlazak s komemorativnih događanja Dana D u Francuskoj kako bi dao ranije dogovoreni TV intervju razljutio je veterane, a čak su i oni unutar njegove stranke rekli da je to pokrenulo pitanja o njegovoj političkoj oštroumnosti.
Ako se izlazna anketa pokaže točnom, to predstavlja nevjerojatan preokret za Starmera i laburiste, za koje se govorilo da su se suočili s egzistencijalnom krizom prije samo tri godine.
Ali niz skandala – prije svega otkrića zabava u Downing Streetu tijekom karantene zbog covida-19 – pokopali su tadašnjeg premijera Borisa Johnsona i do studenog 2021. vodstvo konzervativaca, koje je bilo veće nego u bilo kojem trenutku tijekom 11 godina vlade Margaret Thatcher, nestalo je.
Katastrofalno šestotjedno premijersko mjesto Liz Truss, koje je uslijedilo nakon što je Johnson bio prisiljen napustiti funkciju krajem 2022., zacementiralo je pad, a Sunak nije uspio napraviti nikakav preokret.
Dok je u Francuskoj krajnje desno Nacionalno okupljanje ostvarilo povijesne rezultate u nedjelju, britanska javnost nasuprot tome okrenula se lijevom centru.
23:43 Ako konzervativci doista dobiju samo 131 zastupničko mjesto, bit će to njihov najlošiji rezultat u smislu zastupničkih mjesta otkako su se počeli nazivati konzervativnom strankom 1830-ih, pod Robertom Peelom. Prethodno im je najmanji ukupni broj bio 1906. godine, kada su imali 156 mjesta, javlja Guardian.
23:40 Budući britanski premijer Keir Starmer oglasio se na društvenoj mreži X i zahvalio svima koji su radili i glasali za njegovu stranku.
“Svima koji su na ovim izborima vodili kampanju za laburiste, svima koji su glasali za nas i dali svoje povjerenje našoj promijenjenoj laburističkoj stranci – hvala”, napisao je.
23:37 “Izborni meteor sada je udario u planet Zemlju”, rekao je za BBC lord Peter Mandelson, bivši ključni član laburista pod Tonyjem Blairom.
“U određenom smislu to i ne čudi s obzirom na sve kroz što je zemlja prošla u zadnjih 10 godina”, dodao je.
Kaže kako je to “izvanredno postignuće za Keira Starmera i njegov tim” te dodaje kako nitko ne bi mogao zamisliti da će se ovo dogoditi kada je stranka izgubila 2019.
23:30 Nakon izlazne ankete, konzervativni tajnik za rad i mirovine Mel Stride izjavio je za BBC Radio 4 da je “ovo vrlo težak trenutak za Konzervativnu stranku.”
Kaže da mu je “jako žao” što izlazna anketa predviđa da će određeni broj njegovih kolega izgubiti fotelje.
23:24 Keir Starmer bit će novi britanski premijer nakon što je njegova laburistička stranka osvojila većinu na parlamentarnim izborima, pokazala je izlazna anketa, dok će konzervativci Rishija Sunaka pretrpjeti povijesni poraz.
Starmer je britanski političar i odvjetnik koji je od 2020. godine vođa oporbe i čelnik Laburističke stranke. Prethodno je, od 2008. do 2013., bio glavni tužitelj Engleske i Walesa. Prije desetljeća Hrvatska ga je angažirala u svom pravnom timu pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu. Više pročitajte ovdje.
23:00 Zatvorena su birališta i objavljene su izlazne ankete.
Keir Starmer bit će novi britanski premijer nakon što je njegova laburistička stranka osvojila većinu na parlamentarnim izborima, pokazala je izlazna anketa, dok će konzervativci Rishija Sunaka pretrpjeti povijesni poraz.
Izlazna anketa pokazala je da će laburisti dobiti 410 mjesta u parlamentu koji ih ima 650, čime se završava 14-ogodišnje razdoblje konzervativne vlade.
Sunakova stranka trebala bi dobiti samo 131 mjesto, što je najniži broj u poslijeratnoj povijesti.
Predviđa se da će liberalni demokrati biti treći sa 61 zastupnikom.
Prema izlaznoj anketi, Škotska nacionalna stranka smanjit će broj zastupnika na 10, a predviđa se da će stranka Reform UK dobiti 13 zastupnika. Zelena stranka Engleske i Walesa udvostručiti broj zastupnika na dva, a stranka Plaid Cymru će dobiti četiri zastupnika. Očekuje se da će ostali dobiti 19 mjesta.
Glasači su kaznili konzervativce za krizu troškova života, godine nestabilnosti i unutarnjih borbi zbog kojih je stranka imala pet različitih premijera od 2016.
Na zadnjih šest parlamentarnih izbora, samo je jedna izlazna anketa pogriješila s rezultatom, godine 2015.
Nešto manje od 50 milijuna Britanaca s pravom glasa ovoga je četvrtka izašlo na birališta diljem zemlje, a većina je njih bila vođena samo jednom mišlju – kazniti one koji su im otežali život dugoročnim proračunskim rezovima i kaosom koji je uslijedio nakon Brexita.
Biračka mjesta otvorena su od 7 sati ujutro (6,00 GMT) do 22 sata (21,00 GMT). Prve izlazne ankete trebale bi biti objavljene oko 23 sata.
Nedugo nakon što su se i službeno otvorila birališta, britanski su politički analitičari još jednom istaknuli kako je pred Ujedinjenom Kraljevinom povijesni dan, neovisno o ishodu ovih prijevremenih parlamentarnih izbora; šestu ekonomiju svijeta čeka ili najveći potop vladajućih u novijoj povijesti britanske politike, ili nezapamćen propust predizbornih anketa koje su tjednima takav scenarij najavljivale.
Naime, britanski konzervativci, koji zemljom vladaju posljednjih 14 godina, pripremaju se za poraz otkad je postalo jasno da premijer Rishi Sunak ne može popraviti štetu koju su torijevcima nanijeli njegovi prethodnici. Otkako je Sunak preuzeo premijersku fotelju od njegove prethodnice Liz Truss, laburisti su u svim predizbornim anketama vodili nad konzervativcima s najmanje 20 bodova razlike.
Bacili ručnik u ring
Izlazne ankete davale su toliku prednost Laburističkoj stranci da su torijevci u jednom trenutku praktički bacili ručnik u ring i počeli se obraćati svojem biračkom tijelu kao da su izbore već izgubili. Gotovo 80 konzervativnih zastupnika odustalo je od borbe, nadmašivši prethodni rekord od 72 zastupnika koji su 1997. odustali prije uvjerljive pobjede Tonyja Blaira. Među njima su i neka zvučna imena koja su odustala od natjecanja da izbjegnu sramotu, poput bivše premijerke Therese May, nekadašnjeg zamjenika premijera Dominica Raaba i bivšeg državnog tajnika Michaela Govea.
Osvetnički izbori, kako ih je prozvao bivši konzervativni ministar Paul Scully, imali su za cilj disciplinirati političare koji su zemlju doveli u recesiju, uništili javno zdravstvo i produbili stambenu krizu. A konzervativci si nisu pomogli ni time što su punili naslovnice gafovima i skandalima u ovih nekoliko tjedana kampanje, od klađenja na datum održavanja izbora do bježanja sa svečanosti obilježavanja obljetnice Dana D kako bi stigli na televizijski intervju. Torijevci za kataklizmu krive Sunaka, ali istina je da stranka polako truli iznutra još otkako je David Cameron raspisao nesretni referendum o Brexitu i započeo politike štednje.
Zanimljiva digresija, prije točno pet godina britanski su konzervativci održali unutarstranačke izbore na kojima je pobijedio Boris Johnson, nakon čega je torijevce poveo prema jednom od najuvjerljivijih izbornih trijumfa od ere Margaret Thatcher.
Glavno je pitanje koje se sada postavlja: što će se dogoditi s torijevcima? Smjer u kojem će “nova” konzervativna stranka ići ovisit će o osobama koje uđu u parlament, ovisno o tome radi li se o desnom ili umjerenom krilu stranke.
Bez obzira na to tko će zasjesti na čelo Konzervativne stranke i kako će se odlučiti politički pozicionirati, sada je jasno da torijevci moraju otkriti kako ponovno steći povjerenje birača. Građani su rekli da im je dosta sebične elite koja se bavi unutarstranačkim problemima i prepucavanjima, umjesto da vodi brigu o željama i interesima srednje i niže klase. Neki su britanski stručnjaci izbore opisali kao posljednji čin koji će dovesti Konzervativnu stranku pred izumiranje.
Taktičko glasanje
No, to su ipak ekstremna predviđanja jer su prognoze pokazivale da niti jedna od dviju glavnih stranaka neće dobiti značajan broj glasova te će o pobjedniku odlučivati taktičko glasovanje, odnosno glasovanje za onu stranku koja ima najveće izglede da pobijedi. Britanija je podijeljena na 650 izbornih jedinica i svaka od njih šalje jednog zastupnika u Donji dom parlamenta. Mandat dobiva onaj kandidat koji osvoji najviše glasova jednostavnom većinom, što znači da pobjeđuje stranka s najviše mandata, ali ne nužno i s ukupno najviše glasova. Taktičko glasovanje dovelo je do uvjerljive pobjede Tonyja Blaira i predviđalo se da će isto tako dovesti na vlast Keira Starmera.
Glasove konzervativaca rascijepila je i desničarska Reformistička stranka Velike Britanije Nigela Faragea, koja se uglavnom fokusirala na pitanja imigracije, ali i proeuropski orijentirani Liberalni demokrati.
Novi premijer neće imati mnogo vremena za slavlje. Kriza zbog troškova života potaknuta inflacijom sve više povećava jaz između bogatih i siromašnih. Zbog niske radne produktivnost i stagnirajuće ekonomije Britanija je dobila neslavni epitet “bolesnika Europe”. Trenutačno se otprilike jedna od pet osoba nalazi na listi čekanja za medicinsku skrb u okviru Nacionalne zdravstvene službe. Državni dug popeo se iznad 100 posto BDP-a prošle godine, u odnosu na oko 65 posto 2010. godine. Poslovna ulaganja i trgovina robom doživjeli su kolaps kao posljedica Brexita.
Ekonomija i migracije
Banke hrane lani su podijelile rekordan broj kriznih paketa, a bolnice su primile gotovo milijun ljudi s određenim oblikom malnutricije. Nisu samo ekonomski problemi ti koji će stvarati brige novoj vladi. Konzervativci su također ostavili u nasljeđe neriješeno pitanje migracija.
Brexit je trebao Britaniji dati kontrolu nad svojim granicama, no zemlja se i dalje bori da obuzda ilegalne i legalne migracije. Ipak, godišnja neto migracija u Britaniji pala je na 685.000 prošle godine s rekordnih 764.000 u 2022. godini. Birači su 4. srpnja na birališta izašli s nadom da dolazi nova era.
Novu će vladu dočekati najgore ekonomsko i fiskalno stanje u zemlji od Drugog svjetskog rata. Britanski politolog John Curtice ističe kako je Britanija u eri nestabilnih biračkih koalicija u kojoj čak ni vrlo velika većina više nije sigurna ulaznica za dugu vladavinu.
Koalicija koju su podržali ideološki vrlo različiti birači mogla bi biti teška za održavanje. To pak otvara prostor na sceni populistima poput Faragea, koji igraju na kartu nezadovoljstva političkim elitama.