Slika ‘Porijeklo svijeta’ Gustavea Courbeta zbog eksplicitno prikazanog motiva ženskih genitalija smatra se jednim od najprovokativnijih djela u povijesti umjetnosti.
Francuski književni stručnjak Claude Schopp vjeruje da je riješio zagonetku vezanu uz identitet dame čije je tijelo Courbet prikazao na takav način da njegovo djelo iz 1866. godine nije bilo izlagano u javnosti sve do 1995. godine.
Naime, proučavajući korespondenciju između književnice Georges Sand i sina Alexandra Dumasa, Schopp je zaljučio da je Courbet naslikao plesačicu Constance Queniaux koja je plesala u pariškoj operi do 1859. i s 34 godine bila je ljubavnica tursko-egipatskog diplomata Halil Šerif Paše. Kasnije je stekla imetak koji je rado izdvajala u dobrotvorne svrhe.
Izradu slike od Courbeta je naručio diplomat Khalil Bej, koji je ‘Porijeklo svijeta’ čuvao u svojoj garderobi iza zelene zavjese, te je sliku otkrivao samo biranim posjetiteljima i gostima na kućnim zabavama.
Kad je Constance Queniaux umrla 1908., iza sebe je ostavila Courbetovu sliku na kojoj je naslikan buket proljetnog cvijeća te crvenih i bijelih kamelija. Budući da su se kamelije u pravilu povezivale s kurtizanama, sada se vjeruje da je slika bila poklon Courbeta i njegovog pokrovitelja iz Otomanskog carstva.
‘Porijeklo svijeta’ je i dalje problematična slika: Facebook je ugasio stranicu jednog francuskog učitelja kad je na njoj objavio kopiju ovog Courbetovog djela, pa je on revoltiran 2011. tužio tu kompaniju.
