Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ovog će tjedna na Vladinoj sjednici predstaviti konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji će potom biti upućen u Sabor na izglasavanje.
U MUP-u žele da novi, rigorozniji zakon bude izglasan do ljetne saborske stanke, odnosno do 15. srpnja, kako bi se mogao početi primjenjivati već krajem mjeseca.
Brojne zamjerke
Vladin prijedlog prošao je prvo čitanje u Saboru te raspravu pred nadležnim odborima za promet te za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Članovi odbora iznijeli su brojne zamjerke na prijedlog izmjene Zakona, a najveći se broj primjedbi odnosio prije svega na drastično novčano povećanje kazni. Naime, tijekom rasprava izražena je sumnja da se visokim kaznama može utjecati na ponašanje svih sudionika u prometu.
Na sjednici Odbora za promet postavljen je upit o postojanju statističkih pokazatelja koji ukazuju na korelaciju između represivnijih kazni i smanjenja broja prometnih prekršaja jer, kako je naglašeno, moramo biti sigurni da će predložene mjere opravdati intenciju prijedloga Zakona. No predstavnik MUP-a je rekao “da je teško predvidjeti izravnu korelaciju, ali kažnjavanje određenih prekršaja dosad je pokazalo da dovodi do poželjnijeg ponašanja u prometu”.
Članovi Odbora za unutarnju politiku posebno su se osvrnuli na odredbu koja propisuje sankcije za prekoračenje brzine izvan naselja za više od 50 kilometara na sat od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine te istaknuli da bi je trebalo razmotriti jer novčana kazna predstavlja izniman udar na standard građana. Naime, predviđeno je povećanje kazne sa 3000 do 7000 kuna na 5000 do 15.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana, što predstavlja povećanje od 60 do čak 500 posto u odnosu na trenutni minimum.
Posebice je naglašeno da nije ista situacija na takvim prometnicama tijekom dana, kada je promet relativno gust, ili noću, kada su prometnice prazne, što bi se trebalo uzeti u obzir, odnosno u Zakonu predvidjeti mogućnost izricanja dvaju upozorenja umjesto dosadašnjeg jednog tijekom godine, pa tek onda ići na izricanje rigoroznih sankcija. No predstavnik MUP-a na tim je sjednicama žustro branio drastično povećanje kazni, navodeći da je prošle godine na našim cestama život izgubilo 316 osoba i da je Hrvatska četvrta po broju smrtno stradalih u odnosu na prosjek država EU.
Hrvatska tako bilježi 77 stradalih na milijun stanovnika dok je europski prosjek 49 osoba. Stoga je uvođenje rigoroznijih kazni za najteže prometne prijestupe i najteže prekršitelje, pogotovo recidiviste koji ponavljaju najopasnije prometne prekršaje, navodio kao potrebnu mjeru.
60 dana zatvora
Ova saborska rasprava i primjedbe ništa nisu promijenile u prijedlogu zakona. U MUP-u nam je potvrđeno da se po pitanju predloženih visina kazni ništa neće promijeniti te da one ostaju u prijedlogu izmjene zakona. Tako će se, primjerice, vozaču koji je najmanje dvaput pravomoćno kažnjen za vožnju u krivom smjeru, koji je odbio alkotestiranje, ako je vozio dok mu je vozačka oduzeta, ako je imao iznad 0,5 promila alkohola u krvi i za vožnju u naselju brzinom 50 km/h većom od ograničenja privremeno oduzeti vozilo.
Za tri prekršaja prolaska kroz crveno svjetlo na semaforu te za tri i više prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola ili droga vozačka će se oduzeti na dvije godine. Za prolazak na crveno, ubrzanje na crvenom ili prolazak kroz više crvenih svjetala, odbijanje alkotestiranja i testiranja na opojne droge te odbijanje liječničkog pregleda, kao i za vožnju bez položenog vozačkog ispita, kazna će iznositi do 20.000 kuna ili 60 dana zatvora.
Ono što bi se ipak moglo promijeniti u konačnoj verziji prijedloga izmjena zakona je predložena odredba da su nakon 67. godine života vozači dužni proći liječnički pregled da bi produžili vozačku. Ta odredba izazvala je veliko protivljenje vozača treće životne dobi. U MUP-u kažu da će se oko toga još provesti stručne konzultacije s liječničkom strukom, pa će se tek nakon toga donijeti konačna odluka.
