Oporbena predsjednička kandidatkinja Gordana Siljanovska-Davkova ostvarila je na izborima u srijedu značajnu prednost pred trenutnim predsjednikom Stevom Pendarovskim, nakon što je prebrojano gotovo 70 posto glasova, no nijedno nije osvojilo potrebnih 50 posto za pobjedu u prvom krugu.
Siljanovska-Davkova iz desničarske stranke VMRO-DPMNE osvojila je 38,71 posto glasova, a socijaldemokrat Pendarovski 19,02 posto, objavilo je državno izborno povjerenstvo.
Drugi krug održat će se 8. svibnja.
Glasanje za uglavnom ceremonijalnu ulogu predsjednika smatra se lakmus papirom za parlamentarne izbore izbore sljedeći mjesec u kojima će VMRO-DPMNE nastojati smijeniti vladajuće proeuropske socijaldemokrate.
Do 17,30 sati izlaznost je bila 48.38 posto, prema podacima povjerenstva. Promatrači lokalnih organizacija za zaštitu ljudskih prava izvijestili su o manjim nepravilnostima, poput onih da su aktivisti predlagali glasačima na biračkim mjestima za koga da glasaju.
VMRO-DPMNE-u je proteklih godina porasla popularnost kako je počeo rasti bijes javnosti zbog sporog procesa pristupanja zemlje Europskoj uniji.
Bujar Osmani, kandidat stranke etničkih Alabanaca DUI, nalazi se na trećem mjestu s osvojenih 14.89 posto glasova.
Predsjednik u Sjevernoj Makedoniji primarno ima protokolarne ovlasti, a ured je predstavničke prirode.
EU je otvorio pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom u srpnju 2022. Pod pritiskom članice EU-a Bugarske, mala balkanska država mora spomenuti bugarsku manjinu u preambuli svog ustava kako bi mogli započeti značajniji pregovori o pristupanju.
Međutim, zbog protivljenja VMRO-DPMNE-a, u parlamentu još nije postignuta dvotrećinska većina za promjenu ustava.
Dvojica etničkih Albanaca također su se natjecala na predsjedničkim izborima: ministar vanjskih poslova Osmani i Arben Taravari, kandidat saveza oporbenih albanskih stranaka. Etnički Albanci čine oko 25 posto stanovništva Sjeverne Makedonije.
Proeuropski i prozapadni SDSM na vlasti je u Makedoniji od 2017., koja je preimenovana u Sjevernu Makedoniju 2019.
Država se pridružila NATO-u 2020 nakon što je vlada bivšeg premijera Zorana Zaeva riješila spor oko imena s Grčkom.
Atena je inzistirala na promjeni imena jer se regija u sjevernoj Grčkoj zove Makedonija.
